“Znanstvenici za klimu” – prijeđite s apela na djela

“Znanstvenici za klimu” – prijeđite s apela na djela

(Foto: JuergenPM / Pixabay)

Što mislite o novoj objavi u stilu: Znanstvenici za klimu sa svjetovnih apela prelaze na svakodnevna djela. S apela na svakodnevna djela! Djeluje baš onako jako, zar ne?

Dr.-Ing. Viktor Simončič

 “Ako sam vidio i dalje, to je stajanje na ramenima divova.”  (Isaac Newton)

“Ne pitajte što država može učiniti za vas, pitajte se što vi možete učiniti za državu.” (J. F. Kennedy)

Viktor Simončič

Prebacujući TV programe ponekad dođem na prijenos sjednice Vlade. Ministri čitaju što im je dozvoljeno reći. Na papiru nemaju podsjetnik. Ne, oni imaju pripremljen tekst. Premijer daje riječ pojedinom ministru. Ovaj se zahvali i pročita napisano. Samo poneki ministar/ministrica su vješti čitanju da bi izgledalo spontano i opušteno. Većina ima tremu pred premijerom i čitanje nalikuje recitaciji pjesmice, koju nisu do kraja naučili na pamet pa im treba papir. Premijer se zahvali na način »dobro pročitano«.

Na deklamaciju nema komentara. Deklamirano se usvoji jednoglasno. Ma da se radi i o najvećoj gluposti, nema tog junaka, te osobe X, kojoj bi palo na pamet da izreče neku primjedbu, a ne daj Bože da glasa suprotno. Zna se da za takva neposluh slijedi premijerova: »Molim Vas, napišite odluku o razrješenju osobe X«. Uz to što je glavni glumac, premijer je i redatelj predstave koja se zove »Sjednica Vlade«. Vjerojatno on priprema sinopsise i odobrava scenariji. Sjednica Vlade je u pravom smislu profesionalno autorsko djelo. One-man show, jednog profesionalca okruženog s puno naturščika.

Utrka za profitom jača od opasnosti

Objavljen je novi Izvještaj o klimi. Ništa nova. Trka za profitom je još uvijek jača od opasnosti koju unatoč upozorenjima ne shvaćamo ozbiljno, pa se srljanje u moguću skoru strahotu ubrzava (https://zg-magazin.com.hr/zasto-autisticki-pristajemo-na-smrt-zemlje/).

Do mene je došao interesantan članak, objavljen 1912. godine, u kojem se upozorava na povezanost sagorijevanja ugljena i porasta temperature na zemlji.

Kako je jedna od mojih maksima »da ne želim umrijeti od skromnosti« pogledajte i moj (i mojih kolega) doprinos na tu temu prije više od 30 godina, iz knjige Zaštita okoline danas za sutra (Matas, Simončič, Šobot).

Odlomak iz knjige “Zaštita okoline danas za sutra” (Matas, Simončič, Šobot)

 Ono što zabrinjava, barem od 1912., je činjenica da svi samo upozoravaju, a da gotovo da nema onih koji razumiju da su upravo oni, da je upravo svaki od nas odgovoran za djelovanje. Sve podsjeća na poznato: Bila jednom četvorica po imenu Svatko, Netko, Bilotko i Nitko. Trebalo je obaviti jedan vrlo važan posao i Svatko je mislio da će ga Netko obaviti. Bilotko je to mogao učiniti, a Nitko nije htio. Netko se zbog toga naljutio jer je to bio posao za Svakoga. Svatko je opet mislio da bi ga Bilotko mogao obaviti, no Nitko nije shvatio da ga Netko ne želi obaviti. Na kraju je Svatko krivio Nekoga jer Nitko nije učinio ono što je mogao napraviti Bilotko!

Upravo na to me podsjeća novi apel hrvatske inicijative Znanstvenici za klimu nadležnima da se i Hrvatska pozabavi krizom te traže hitne odgovore i akcije vladajućih, od kojih me se posebno dojmila ova: Kad će, u kolikoj mjeri te na koje načine, institucije zakonodavne i izvršne vlasti u procese donošenja klimatski relevantnih odluka iskoristiti znanstvenike, čija su istraživanja posredno ili neposredno usmjerena prema različitim aspektima klimatskih promjena i klimatske krize?

E, moji znanstvenici. Zar očekujete da netko tko manje zna o problemu predlaži način uključivanja Vas koji znate više? Kako da se Vi, učeni i oboružani najnovijim spoznajama, koji po prirodi stvari vidite ili bi trebali vidjeti dalje od birokrata, već odavno niste sami uključili?

Izostala reakcija glede restrikcija oko plastike

Žalostan sam da ne razumijete da je problem klimatskih promjene u malim, svakodnevnim, često zaštiti klime štetnim, odlukama nadležnih. Nema Vas i nije Vas bilo kada je usvojen jedan od, unutar država EU članica, najrestriktivnijih zakona o zabrani nekih jednokratnih proizvoda iz plastike.

Zar niste upravo Vi oni koji bi, ako ne zbog drugoga, ono zbog klimatskih promjena, trebali djelovati u javnosti i pojašnjavati kako je plastika vjerojatno okolišno najprihvatljiviji materijal? Ako ne svi Vi, barem nekima od Vas bi trebao biti poznat utjecaj različitih materijala na klimu? Jeste li se bojali uključiti u raspravu da se ne zamjerite nadležnima ili da Vam je uključivanje u takvo prizemljene rasprave ispod Vašeg znanstvenog dostojanstva, ili ne razumijete povezanost zabrane i povećanja utjecaja na klimu zbog sindroma Idola specus?

Resursi potrebni da se proizvede određena vrsta ambalaže

Kako god bilo, znajte da borba protiv klimatskih promjena, kao i doprinos razvoju društva, leži u malim stvarima. Pogledajte što nam rade u postupanju s otpadom, obradom otpadnih voda, kako se odnose prema prirodnim resursima. Nas, koji nemamo tako ugledne položaje i ne možemo se predstavljati zvučno kao Inicijativa Znanstvenici za klimu, ne žele razumjeti. Čak ni onda kada upozoravamo gdje, uz povećanje standarda građana, postoje realni doprinosi u obuzdavanju klimatskih promjena: https://zg-magazin.com.hr/domacom-opremom-protiv-klimatskih-promjena/.

Znanstvenici za klimu, trebate i klimi i razvoju društva, čak i više nego možda vidite sami. Neka Vas ne smeta da se često radi o malim, u odnosu na Vaše svjetski zvučne apele, za Vas o naoko nevažnim stvarima. Kako je među inim narodnim mudrostima prepoznao i Duško Radović »puno to je svaki dan po malo. Mi bi sve i odjednom i na kraju ne napravimo ništa«. Što mislite o novoj objavi u stilu: Znanstvenici za klimu sa svjetovnih apela prelaze na svakodnevna djela. S apela na svakodnevna djela! Djeluje baš onako jako, zar ne?

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    nenad 05/09/2021

    Platon je napisao da na svijetu neće biti dobro dok filozofi ne postanu vladari ili vladari filozofi. Struka se nije slušala u njegovo vrijeme, ne sluša se ni danas. Samo su danas posljedice manje. Jer kad je Platon pokušao savjetovati političara, ovaj ga je prodao kao roba!

  • comment-avatar
    komentator 30/08/2021

    O klimi pišu profesionalni klimatolozi (posljedice), svi o tome bez konkretnog prijedloga (poneka posljedica). O uzrocima gotovo nitko. Posebno zbog eksponencijalnog rasta broja stanovnika. Pročitajte slučaj opušci. Ovo se temelji na nedavne dvije emisije HRT-a o klimatskim promjenama.

    • comment-avatar
      Marko 30/08/2021

      Evo, jos malo da dogori kovid kriza pa krece klimatska kriza 24/7. Tretman je isti, sve zaustaviti.

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.