Znanstvenica IRB-a je dobitnica europske potpore za molekularnu biologiju

Znanstvenica IRB-a je dobitnica europske potpore za molekularnu biologiju

Dr. sc. Jelena Godrijan s Instituta Ruđer Bošković (IRB) ovogodišnja je dobitnica prestižne potpore Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) zahvaljujući kojoj će na IRB-u uspostaviti novu istraživačku grupu. Sa svojim timom sljedeće tri godine istraživat će životni ciklus jedne od najznačajnijih skupina algi s ciljem razumijevanja utjecaja klimatskih promjena na ciklus ugljika u oceanu.

EMBO je krovna znanstvena organizacija u području molekularne biologije koja okuplja preko 1900 vodećih znanstvenika iz Europe, ali i svijeta. Svake godine EMBO mladim istraživačima dodjeljuje 50.000 eura za najuspješnije projekte uspostave laboratorija. Ove godine na natječaj su ukupno pristigla 64 projekta, od kojih je EMBO izabrao 11 najboljih, a među njima je i projekt dr. sc. Jelene Godrijan s IRB-a.

Dr. sc. Jelena Godrijan trenutno radi kao znanstveni suradnik u Laboratorij za biogeokemiju mora i atmosfere na IRB-u. Do sada je opisala novu vrstu fitoplanktona, sudjelovala u otkriću živog fosila, te otkrila da alge mogu preživjeti i u mraku. Njezin istraživački interes okupirala je jedna skupina jednostaničnog fitoplanktona, poznata pod nazivom kokolitoforidi jer, kako dr. Godrijan smatra, upravo bi ova skupina fitoplanktona mogla imati jednu od ključnih uloga u ciklusu ugljika u budućem oceanu.

Mali organizmi kao rješenje za velike probleme?

Kokolitoforidi

Kokolitoforidi u promjeru imaju tek 10 mikrometara i nevidljivi su golim okom. No, iako su tako mali, odgovorni su za otprilike četvrtinu fotosinteze na planeti. Štoviše, kokolitoforidi su jedini mikroskopski organizmi koji provode i fotosintezu i kalcifikaciju, te se izmjenjuju između te dvije različite životne faze za koje se smatra da im pomažu da se brzo prilagode promjenjivim okruženjima.

„Nadamo se da će naše istraživanje pridonijeti boljem razumijevanju funkcije kokolitoforida u oceanskim ekosustavima, ciklusu razmijene hranjivih tvari, te razumijevanju načina na koji kokolitoforidi reagiraju na klimatske promjene,“ navodi dr. Godrijan.

Naime, postoji oko 200 vrsta kokolitoforida, a znanstvenici znaju jako malo o detaljima životnih ciklusa većine tih vrsta. Stoga će u svom istraživanju dr. Godrijan i njen tim pokušati izolirati, uzgojiti i sekvencirati što veći broj vrsta iz Jadranskog mora te pri tome doći do podataka o njihovim genomima i životnom ciklusu. Osim toga, s ciljem boljeg razumijevanja procesa koji su uključeni u ciklus ugljika dr. Godrijan i njezin tim će identificirati genetske markere uključene u metaboličke procese kalcifikacije i bioenergetike, te pratiti kako se ti procesi mijenjaju pri različitim okolišnim uvjetima. (ZG-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni