Znanja o prirodi kao temelj neobičnih likovnih djela osnovaca

Znanja o prirodi kao temelj neobičnih likovnih djela osnovaca

„Izložena djela potiču djecu na razmišljanje o ambijentu u kojem žive biljke i životinje, a djeca su, nakon što su zapazili njihove boje i specifičnosti, primijenila znanja iz likovne nastave, poput kontrasta boje ili njihovih komplementarnih odnosa. Oni su bojama dodali i naglasili ono što su vidjeli na svoj način“,rekao je profesor Tanay

Izložba radova učenika osnovnih škola „Tradicija i suvremenost“, ove godine posvećena nacionalnim parkovima i biološkoj raznolikosti Hrvatske, u utorak je otvorena u Muzeju Mimara.

Radi se o tradicionalnoj izložbi, ove godine se obilježava 15. obljetnica izlaganja, u organizaciji Hrvatske udruge učitelja likovne izobrazbe – UHULI. Nastala je kao rezultat tematskog natječaja na kojem je sudjelovalo oko 300 osnovnih škola i centara za odgoj i obrazovanje iz cijele države, a izloženo je više od 600 dječjih likovnih radova. Samom jučerašnjem otvaranju prisustvovalo je gotovo tisuću posjetitelja, koji su čak i autobusima dolazili iz svih krajeva zemlje kako bi vidjeli izložene radove svojih prijatelja i kolega, a bilo je tu i mnogo ponosnih roditelja. Cilj cjelokupnog projekta je podizanje ekološke svijesti kreativnim likovnim izražavanjem djece.

Emil Robert Tanay

Emil Robert Tanay

 „Ovim smo putem htjeli pokazati samo jedan od načina kako učitelji, nastavnici i profesori likovnih predmeta na suvremeni način mogu stvoriti odnos koji je usmjeren na dječju kreativnost i njihovu subjektivnost. Naime, stariji način poučavanja sastojao se u tome da nastavnik predaje i daje djeci zadatak. Za razliku od toga, izložena likovna djela rezultat su individualnog postizanja cilja svakog učenika i po tome su posebna, neobična i originalna“, ukratko nam je objasnio temelje projekta Emil Robert Tanay, profesor Akademije likovnih umjetnosti i predsjednik UHULI-a.

S učenicima se treba razgovarati i poticati ih da sami opažaju okolinu, istaknu ono što ih interesira, nakon čega se počinje s likovnim zadatkom.

„Izložena djela potiču djecu na razmišljanje o ambijentu u kojem žive biljke i životinje, a to je najbolje promatrati u nacionalnim parkovima u kojima se nalaze autohtone i zaštićene životinje, a djeca su, nakon što su zapazili njihove boje i specifičnosti, primijenila znanja iz likovne nastave, poput kontrasta boje ili njihovih komplementarnih odnosa. Oni su bojama dodali i naglasili ono što su vidjeli na svoj način“, rekao je profesor.

Zanimljivo je i promatrati motivaciju učenika jer onima koji su u nižim razredima osnovne škole, odnosno od prvog do četvrtog razreda, ona nije ista kao kod njihovih starijih kolega.

Razlika među njima nije samo u prepoznavanju i imenovanju životinja, već se u nižim razredima primijeti vrlo velika empatija učenika prema životinjama, izraz je spontani, a u višim se osjeti drugačiji pristup koji uključuje afektivne, ali i kognitivne predispozicije djeteta. „Važno je istaknuti i metakognitivne sposobnosti, prisjećanja na ono što je dijete doživjelo i naučilo iz prirode i društva ili biologije, a takva su znanja nadogradili svojim likovnim spoznajama uključujući ih u djelo. Znači, ne samo empatiju, nego i svoje asocijacije“, naglasio je Tanay.

izlozba_mimara_conjar

Kadriranje, redefiniranje, razlaganje sa značenjem osobnog istraživanja, ostvarilo se kao alternativni pristup u realizaciji ideja. Učenici nisu bili pasivni promatrači, već ohrabreni novim spoznajama iskazali su nove dimenzije svojih vizualnih i intelektualnih mogućnosti.

Sudionicima čiji su radovi nagrađeni i pohvaljeni bit će uručene nagrade i pohvalnice, kao njihovim učiteljima likovne kulture, a izložbu možete pogledati svakog dana do 12 svibnja.

Ivona Conjar