Život s automobilom
Fotografije ove iozložbe nisu samo dokumentacijski materijal jer „imaju dušu“ te su tople, edukativne i inspirativne
Dekan Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. Ernest Bazijanac u utorak je u Tehničkom muzeju otvorio izložbu fotografija „Život s automobilom (1972. – 2012.). Izložba će biti otvorena do 9. lipnja. Autor fotografija je publicist, fotograf te dugogodišnji novinar i urednik Milan Ratkajec, koji je ujedno i osnivač Auto moto kluba Maksimir. Na izložbi je predstavljeno 60-ak fotografija nastalih u 40-godišnjem razdoblju i sve su popraćene edukativnim, ali i duhovitim komentarima autora. Fotografije su snimljene pretežno u crno-bijeloj tehnici i uglavnom potječu iz 1970-ih godina te služe kao zanimljiv podsjetnik na nekadašnju prometnu regulacija i prometne običaje, infrastrukturu i automobile.
„Trebalo je raditi sa svjetlomjerima, nije bilo teleobjektiva, izmjenjivih ni širokokutnih objektiva, filmove smo kupovali na crno, na metre …“
Kako je na predstavljanju izložbe istaknula njezina autorica Neda Staklarević, izložba je podijeljena u šest tematskih cjelina i sve su od njih povezane s prometom. Među njima je izdvojila onu na kojoj je snimljen legendarni „strog, ali pravdan“ prometni policajac Meho. Izdvojila je i „prometnjakinja“ u policijskom odijelu, ženu koja pere automobil pod Savskim mostom, kao i onu na kojoj su se znatiželjna djeca okupila oko automobila koji je kupio njihov susjed.
Staklarević navodi kako ove fotografije nisu samo dokumentacijski materijal jer „imaju dušu“ te su tople, edukativne i inspirativne. Osim o temeljnoj prometnoj problematici pričaju nam o automobilskim markama koje su dominirale u to vrijeme, spremnosti ljudi da pomognu onima u nevolji, stavu prema ekološkim pitanjima, pa čak i modi u odijevanju, kulturi vozača itd.
Milan Ratkajec je izrazio zadovoljstvo što može predstaviti svoje fotografije, koje mogu biti od koristi svim zainteresiranima za razvoj domaće prometne kulture i infrastrukture. Prisjetio je kako su fotografije nastale u vremenu kada nije bilo današnje, suvremene fotografske opreme: „Trebalo je raditi sa svjetlomjerima, nije bilo teleobjektiva, izmjenjivih ni širokokutnih objektiva, filmove smo kupovali na crno, na metre …“ Većina je fotografija snimljena primitivnim ruskim fotoaparatom Zenit.
Ratkajec je uvjeren kako je svojim fotografijama koje su objavljivane po mnogobrojnim novinama i revijama doprinio da promet u Hrvatskoj dobije jednu drugačiju dimenziju, a kako je rekao, na fotografijama se vide pojave koje se više danas ne bi mogle događati.
Boris Jagačić