Zero Waste Croatia Network – čije interese zastupate?

Zero Waste Croatia Network – čije interese zastupate?

Ako iza “troje stručnjaka za plastiku” stoji kamuflirani privatni interes, koji kamuflirani privatni interes stoji iza ZWCN-a? U čijem interesu želite (nepotrebno!) ukinuti par stotina, možda i tisuće, radnih mjesta u Hrvatskoj? Da se iza svega ne krije kamuflirani interes nekih stranih industrija i uvoznih lobija?

dr. sc. Viktor Simončič

Dobar čovjek se zastidi čak i pred psom. (Anton Pavlovič Čehov)

Ovo nije trebao biti 269. poučak da od prijatelja, koji je u praksi napravio mala čuda na kružnom gospodarenju otpadom nije došao mail: Čestitam! Prema mišljenju Zero Waste Croatia Network-a uvršten si u grupu “troje stručnjaka za plastiku koji obmanjuju javnost”. Činjenica da imaš takve neprijatelje je samo pridonijela tome da dodatno porasteš u mojim očima. Zato još jednom čestitam.

Pročitao sam objavu Zero Waste Croatia Network, gdje između ostaloga piše: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zero-waste-croatia-network-troje-strucnjaka-za-plastiku-obmanjuje-javnost-20201204: Troje “stručnjaka za plastiku” obmanjuje javnost slanjem štetnih poruka kojima promoviraju i zagovaraju lažna rješenja. U svojim izjavama manipuliraju pojmovima “održivosti”, “globalnog zagrijavanja” i “kružnog gospodarstva” te kamufliraju vlastiti interes koji stoji u pozadini, objavio je Zero Waste Croatia Network na svojoj Facebook stranici.

Troje stručnjaka za plastiku – voditeljica Laboratorija za preradu polimera na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Maja Rujnić Havstad, bivši član Društva za plastiku Romeo Deša i stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončič ustvrdilo je u četvrtak da bi zabrana laganih plastičnih vrećica donijela više štete nego koristi, te se umjesto toga založilo za uspostavu kružnog gospodarstva.

»Balkanska« diskreditacija

Nema argumenata na iznijeto, već „balkanska“ diskreditacija troje “stručnjaka za plastiku”, koji po mišljenju udruge Zero Waste to nisu. Zero Waste Croatia Network – što mislite da se voditeljicom laboratorija na jednom od najprestižnijih fakulteta kod nas i u svijetu postaje na isti način kako si vi dijelite zvučne titule? A što se tiče Romea Deše, trebao je dobiti nagradu za zaštitu okoliša (ako takva još postoji) za njegov doprinos kroz blog, za kojeg je ipak dobio jedno priznanje: https://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2014/06/1631773771/eto-da-se-malo-pravim-vazan.html. Nažalost, više ne piše. Uz ovakve udruge, pa i vrh administracije, niti nema kome pisati.

Jedno je ipak točno u objavi Zero Waste-a. Za mene vrijedi staviti navodne znake i sumnjati kako sam ja “stručnjak za plastiku”. Ja nisam stručnjak za plastiku, ali razumijem kada stručnjaci od kojih učim o plastici iznose argumente. A uz dvoje gore spomenutih o tome, a i ne samo od tome učim i od Igora Čatića. Možda mi za pravo da vjerojatno razumijem poruke iz drugih područja daje obrazovanje, radno iskustvo i – ako baš ništa drugo – onda činjenica da sam na zagrebačkom sveučilištu 1980. godine postao docent iz zaštite okoline.

Sada Zero Waste Croatia Network molim i za javnu ispriku. Objasnite mi, kako moja izjava obmanjuje javnost. Napisao sam: Predlažem odgodu usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije koronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Nedavno je potpisan i ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan gospodarenja otpadom ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će ponovno zahtijevati promjene u Zakonu. Umjesto zabrane laganih vrećica za nošenje, neka se uvede njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje.“

Neki mediji su prenijeli samo: „Korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta osigurava se sigurnost i higijena, što ne možemo zanemariti u tijeku pandemije, a može ih se nabaviti jeftino i zbrinuti odmah nakon upotrebe, puno jednostavnije i okolišno prihvatljivije od mnogih drugih vrsta otpada. Mnoge države sada ili odustaju od namjeravane zabrane korištenja dijela plastičnih vrećica, a neke čak povlače ranije odluke o zabrani njihovog korištenja“.

Legitiman zahtjev za odgodom primjene Zakona

Zero Waste, zar nije legitiman zahtjev za odgodom Zakona kada nas očekuje niz nepoznanica u odnosu na problem širenja zaraze i time povezano postupanje s otpadom za vrijeme i nakon pandemije, promjena u zakonodavstvu vezanom za kružno gospodarenje otpadom do 2020., kao i promjene koje će proizaći iz Strategije razvoja do 2030.? Imate li možda neki izračun da će zabranom korištenje dijela jednokratnih proizvoda, proizvodnja i zbrinjavanje nadomjesnih proizvoda biti ekonomski i okolišno povoljnija u normalnom stanju i u slučaju nove pandemije?

U nedostatku argumenata, spominjete „kamuflirani privatni interes“. Nije mi jasno, kakav kamuflirani interes ima profesorica uglednog fakulteta, a kakav umirovljenik koji je i dalje međunarodni savjetnik i uz to predsjednik jedne velike međunarodne sportske asocijacije? Kod mene se nikada ne zna, pa mi molim Vas pojasnite gdje je to moj kamuflirani privatni interes?

Što se tiče obmanjivanja javnosti, vi zastupate koncept „Nula otpada“, što znači: Očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, potrošnjom, ponovnom uporabom i obnavljanjem svih proizvoda, ambalaže i materijala, bez njihovog sagorijevanja i bez ispuštanja u zemlju, vodu ili zrak koji prijete okolišu ili zdravlju ljudi. Ovo je praznik za svačije uši, i moje, ako se ova definicija dobro razumije. Ja (mi) je dobro razumijem(o), pa ne znam u čemu je pogreška, ako se umjesto zabrane zalažem(o) za uspostavu kružnog gospodarstva? Zar to nije cilj Zero Waste-a? Kao da imate problem s poslanstvom Zero Waste-a. Ili ima ja, pa da sam propustio kako kružno gospodarenje otpadom više ne spada u Zero Waste?

Slovenski primjer

Znam da znate kako je Zero Waste u bukvalnom smislu trenutno ipak utopija, što težnji k zero waste-u ne umanjuje. Surađujem s Zvezom ekoloških gibanj Slovenije. Redovno sam i predavač na godišnjem savjetovanju koje organiziraju zajedno s ministarstvom, gospodarstvom, javnim službama, akademskom i nevladinom scenom. Ove godine je savjetovanje održano baš na temu energijske oporabe ostatka otpada, bez koje se trenutno ne može zatvoriti krug kružnog gospodarenja s otpadom u ijednoj državi EU.

Nakon skoro dvadeset godina, zahvaljujući i nevladinoj sceni, Slovenija će konačno dobiti postrojenja „wate to energy“. Na javni poziv javilo se 5 sredina koje žele objekt u svojoj sredini. U Celju već imaju takvo postrojenje i griju se na gorivu iz komunalnog otpada. Kako ne podcjenjujem tuđa mišljenja, pa niti vaše, mogu vam osigurati prisustvo na slijedećem savjetovanju. Možete imati i predavanje.

Zero Waste Croatia Network cijenim rad nevladinih udruga, pa i vaše. I ja sam bio volonter. Znam da nije lako djelovati na javnoj sceni. No, ne cijenim ako netko u nedostatku argumenata ide ad hominem. Vaš objava zahtjeva jednostavan odgovor. Ako iza “troje stručnjaka za plastiku” stoji kamuflirani privatni interes, koji kamuflirani privatni interes stoji iza Zero Waste Croatia Network? U čijem interesu želite (nepotrebno!) ukinuti par stotina, možda i tisuće, radnih mjesta u Hrvatskoj? Tko financira vaš rad? Da se iza svega ne krije kamuflirani interes nekih stranih industrija i naših uvoznih lobija?

Komentari su zatvoreni