Zelena lista ukazala na nestručno izvođenje energetske obnove objekata

Nenad Matić upozorava da lošu izvedbu građani neće platiti samo kroz svoje račune za energiju, već može doći i do stvaranja kondenzata – veće građevinske štete i stvaranja gljivica koje su štetne za zdravlje

Čelnik Zelene liste Nenad Matić u petak je na konferenciji za novinare ukazao na probleme s energetskom obnovom zgrada. Riječ je o, kako kaže, nestručnom projektiranju, loše izvedenim sanacijama, štednji materijala i labavom nadzoru radova. U Zelenoj listi traže da se pojačaju kontrole nad radovima vrijednima 1,3 milijarde kuna.

Podsjećaju kako je Fond za zaštitu okoliša s oko 200 milijuna kuna skupljenih ekološkim porezima od hrvatskih građana i tvrtki sufinancirao energetsku obnovu oko 430 zgrada te s oko 500 milijuna kuna energetsku obnovu 9300 obiteljskih kuća. Obnova dodatnih 600 zgrada sufinancira se sredstvima iz EU fondova s oko 600 milijuna kuna a 200 je već završilo s radovima i energetski su obnovljene.

»Fond kontrolira potrošnju energije kroz račune u trajanju od pet godina nakon energetske obnove, no postoji opravdana sumnja da se radovi ne izvode po pravilima struke. Prema tvrdnjama stručnjaka Građevinskog fakulteta u Zagrebu tek je dvadesetak obnovljenih zgrada provjereno termovizijskom kamerom, a među njima samo je nekoliko izvedeno ispravno«, upozorio je Matić.

On upozorava da lošu izvedbu građani neće platiti samo kroz svoje račune za energiju, već može doći i do stvaranja kondenzata – veće građevinske štete i stvaranja gljivica koje su štetne za zdravlje.

U Fondu za zaštitu okoliša tvrde da su zaprimili tek jedan prigovor građana. Matić, međutim kaže da građani nisu stručnjaci te u ovoj fazi ne mogu ukazati na sve nedostatke koji će se pokazati tek u budućnosti, niti mogu biti odgovorni za loše energetske obnove.

Predsjednik Zelene liste smatra kako bi Fond od tvrtki koje rade energetske obnove zahtijevati dokaze o specijaliziranoj educiranosti njihovih projektanata u području energetske obnove. Usto, nedostaje oko 250 kvalitetnih fasadera koje bi Fond stipendijama trebalo privući u to zanimanje uz obvezu da na stipendiju uzvrate radom u Hrvatskoj. Prošle je školske godine upisano je samo osam fasadera i 47 zidara u srednje škole u Hrvatskoj. (ZG-m)