Zbrinjavanje otpada u Zagrebu: Korak naprijed, nazad dva

U Čistoći se pravdaju da su spremnike za otpadni tekstil uklonili zbog neodgovornog ponašanja dijela građana

Boris Jagačić

Umjesto da se situacija s gospodarenjem otpadom u Zagrebu napokon popravi, događa se upravo suprotno. Usluga odvoza i zbrinjavanja sve skuplja. Reklo bi se – i sve lošija. Prvo se smanjio broj odvoza papira, plastične i metalne ambalaže s jednom tjedno na dvaput mjesečno. Privremeno je to početkom prošle godine promijenjeno odlukom sada pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, nakon što je grad postao zatrpan raznim vrstama smeća te se ponovno krenulo s odvozom po dinamici jednom tjedno.

No izgleda da je to za grad koji ima najveći prirez u državi bilo preskupo pa se ubrzo vratilo na staro. Ulični spremnici za odvojeno prikupljeni papir te plastičnu i metalnu ambalažu ponovno se prazne samo dvaput mjesečno.

Iako je svojedobno bilo najavljeno da će zeleni otoci »nicati kao gljive poslije kiše«, njihov se broj smanjuje. Štoviše, sa zelenih otoka uklonjeni su i svi spremnici za odvojeno prikupljanje otpadnog tekstila. Sve u svemu, dalo bi se zaključiti: korak naprijed, nazad dva.

Unatoč velikom interesu građana za odlaganje tekstilnog otpada u za to predviđene spremnike, one sive, zagrebačka Čistoća je odlučila ukloniti ih sa zelenih otoka. Svih 560. Više ih tamo nema.

Uništavanje spremnika i razbacivanje tekstila

U Čistoći se pravdaju da je razlog masovnog uklanjanja spremnika za tekstil zapravo neodgovorno postupanja građana. Naglašavaju da su te spremnike redovito praznili redovito, ali su ih naposljetku uklonili »učestalog uništavanja i pojave otpadnog tekstila razbacanog oko spremnika«.

»Kada smo ove spremnike s javnih površina uklonili, preusmjerili smo skupljačku mrežu prema reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima. U ovom trenutku imamo ih 19 na području grada, gdje smo instalirali više spremnika kapaciteta 100 m³ kako bi zadovoljili potrebe građana za odlaganjem ove vrste otpada«, odgovaraju nam iz Čistoće.

Drugim riječima, kome je do recikliranja mora sjesti u automobil (uz ekološke konzekvence koje to nosi) i uputiti se do najbližeg reciklažnog dvorišta. Jako praktično. Primjer je to dodatnog prebacivanja posla i troškova na krajnjeg korisnika koji je već zadužen za držanje, razvrstavanje i odlaganje više vrsta otpada.

U zagrebačkoj Čistoći ističu da (im) se takav način pokazao dobrim, jer se prilikom donošenja raznih frakcija otpada koje građani odlažu u reciklažna dvorišta donosi i tekstilni otpad, a razvrstavanje i odlaganje se obavlja pod nadzorom radnika reciklažnog dvorišta.

»Ujedno se pokazalo da sada imamo porast u količinama odvojeno prikupljene otpadne odjeće i tekstila, jer je 2019. godine prikupljeno 783 tone, a u 2020. godini 815 tona, što je povećanje od 4,13 %«, dodaju.

Navedene količine otpadne odjeće i tekstila predane su na zbrinjavanje tvrtki Regeneracija d.o.o. iz Zaboka.

(Računalni) nadzor popunjenosti spremnika

Građani nam se žale i na neredovito pražnjenje (svih) spremnika na zelenim otocima, što u Čistoći opovrgavaju. Tvrde da se postojeći spremnici postavljeni na javnim površinama u Zagrebu i dalje prazne redovito. Ujedno pozivaju sugrađane na odgovorno postupanje s otpadom te ga razvrstanog odlažu isključivo u za to namijenjene spremnike ili reciklažna dvorišta. U slučaju zapunjenosti spremnika mole građane da im to dojave. Još jedno prebacivanje posla na građane?

Stanje na zelenom otoku u Gajnicama s razmakom od nekoliko mjeseci (Foto: Boris Jagačić)

Podsjećamo, popunjenost spremnika na zelenim otocima trebali bi pratiti komunalni redari. Čak je u tu svrhu oformljena i posebna služba, a govorilo se i o računalnom sustavu koji će pratiti stanje na terenu: https://zg-magazin.com.hr/cistoca-dobila-sluzbu-koja-ce-pratiti-popunjenost-spremnika-i-stanje-na-zelenim-otocima/

Drugi mogu, Zagreb ne može

U zraku nam je ostalo visiti pitanje zbog čega u našem gradu nikada nije zaživjelo prikupljanje otpadne obuće na zelenim otocima. Nije se ni pokušalo s rješenjem koje uspješno provode mnogi manji gradovi u okolici Zagreba (ali i šire), odnosno korištenjem zajedničkih spremnika za tekstil i obuću, na što ZG-magazin već godinama ukazuje: https://zg-magazin.com.hr/zagrebu-ne-trebaju-spremnici-za-prikupljanje-odbacene-obuce/

Komentar nastale situacije smo potražili u Udruzi Zelena akcija. Ana-Marija Mileusnić, asistentica na Programu gospodarenja otpadom Zelene akcije tvrdi da spremnici za tekstil i obuću nisu »zaživjeli« ne zbog loših navika građana i građanki, već zbog loše organizacije te nedostatka infrastrukture i sustava kontrole.

»Odvoz je bio neredovit te bi se javljao isti problem kao i s ostalim vrstama otpada koje se prikupljaju na zelenim otocima. Zbog povećane potražnje za zbrinjavanjem, tekstilni otpad bi se periodično nakupljao izvan samih kontejnera, miješao s ostalim frakcijama otpada i tako pomiješan i kontaminiran stvarao goleme nakupine smeća«, ukazuje Mileusnić.

Prividna mogućnost adekvatnog zbrinjavanja otpada

Kao glavni uzrok tome navodi neredovit odvoz, a nedostatak sustava praćenja i kontrole doveli su do toga da se takvo stanje provlači tjednima. Čak i mjesecima.

Smatra kako je postavljanje tih spremnika na način kako je to izvela zagrebačka Čistoća bilo »isključivo kozmetičko rješenje«, koje je građanima nudilo samo prividnu mogućnost adekvatnog zbrinjavanja takvog otpada, a u praksi zbog neodržavanja sustava te ranije spomenutih razloga nije funkcioniralo. Zaključuje kako je uklanjanje spremnika za tekstil potez koji je u potpunosti promašen jer ne doprinosi ciljevima odvojenog prikupljanja, »iako je vidljivo je da postoji sve veća potreba za adekvatnim zbrinjavanjem takve vrste otpada«. S druge strane, ne nudi se alternativa odvozu na reciklažna dvorišta.

Spomenimo da je ispred sjedišta Zelena akcije (dvorište u Frankopanskoj 1) postavljen spremnik u koji se legalno može odložiti tekstil i obuća. Spremnik je ondje postavljen 25. veljače u suradnji sa Socijalnom zadrugom Humana nova – Zagreb.