Zbog nerazumijevanja roka trajanja u Hrvatskoj se godišnje baci 40.00 tona hrane!

(Sanja Kolarić Kravar tijekom izlaganja u Grand hotelu u Opatiji)

Prema procjenama FAO-a, Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a, na globalnoj razini se baci oko 1/3 proizvedene hrane godišnje (1,2 milijarde tona), a samo u Hrvatskoj se baci oko 400.000 tona hrane, od čega 40.000 zbog nerazumijevanja označavanja roka trajanja. Taj problem adresiran je tijekom drugog dana 13. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koji se u organizaciji HGK održava u Grand hotelu u Opatiji.

Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede predstavila je Plan sprječavanja nastajanja otpada od hrane istaknuvši da moramo staviti naglasak na odgovorno proizvodnju i potrošnju kako bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane.

„U zadnjih par godina aktivno razvijamo sustav doniranja i gledamo što treba popraviti da bi bolje funkcionirao. Uspostavljena je platforma e-doniranje koja će rasteretiti donatore, uskladiti ponudu i potrebe i omogućiti transparentniju raspodjelu hrane. Sustav je već testiran i ja pozivam sve donatore i posrednike da se prijave. To je virtualna preteča banke hrane koja će omogućiti da što manje bacamo“, poručila je Kolarić Kravar, dodavši da se planira izmjena poreznih olakšica koje bi se po novom mogle ostvariti do zadnjeg dana roka trajanja hrane. Proširena je i definicija krajnjeg primatelja, a također će se administrativno rasteretiti donatora i posrednika u lancu doniranja.

„U razvijenim zemljama se baca oko 40 posto hrane u fazi prodaje i konzumacije, a u zemljama u razvoju 40 posto u fazi proizvodnje. Najviše se baca voće i povrće, a potom riba i meso“, istaknula je Darja Sokolić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Predstavila je studiju uzorkovanja četiri kategorije proizvoda na hrvatskom tržištu koja je pokazala da su proizvodi s vrlo dugim rokom trajnosti (kava, sol, šećer, riža, med…), u slučaju da se pravilno skladište, ispravni za konzumaciju i do godinu dana iza oznake »najbolje upotrijebiti do«. U drugu kategoriju spadaju proizvodi s dugim rokom trajnosti koji zadržavaju sva svojstva do 2 mjeseca nakon isteka roka (žitarice, slatkiši, ulje…), a proizvodi s ograničenim i kratkim rokom trajnosti se uopće ne bi trebalo konzumirati nakon isteka propisanih rokova (mliječni proizvodi, svježe meso, riba…).

Sva predavanja u sklopu Konferencije izazvala su velik interes i žustre rasprave preko 300 sudionika iz prehrambenog sektora. (zg-magazin)