Zbog neosnivanja Centra za inkluzivni odgoj bez podrške ostalo 10.000 djece s teškoćama u razvoju

Zbog neosnivanja Centra za inkluzivni odgoj bez podrške ostalo 10.000 djece s teškoćama u razvoju

Djeca s posebnim potrebama su osuđena na svakodnevnu borbu sa sustavom odgoja i obrazovanja, no problem se širi i na njihove roditelje, odgajateljima u vrtiću, učitelje i profesore, kao i stručne suradnik unutar odgojno-obrazovnog sustava, navodi gradski zasupnik Renato Petek

Predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek u petak je na konferenciji za novinare u Staroj gradskoj vijećnici upozorio da je neosnivanjem Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje Grada Zagreba više od 40 tisuća sugrađana ostalo bez potrebne podrške.

Podsjetio je da su njegov prijedlog za osnivanjem tog centra prihvatili oporbe i Kluba HDZ-a u Gradskoj skupštini, ali je na 31. sjednici stavljen izvan snage.

„Na osnivanju tog centra punih su 15 godina radili stručnjaci Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta i djelatnici više gradskih ureda, napravljena su tri elaborata koji su ukazivali na potrebu za osnivanjem Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje”, istaknuo je Petek. Ustvrdio je da je Grad Zagreb nedjelovanjem oko osnivanja Centra uskratio mogućnost pružanja dodatne potrebne podrške za više od 10 tisuća djece s teškoćama u razvoju, više stotina nadarene djece i oko tisuću djece s invaliditetom te ih osudio na svakodnevnu borbu sa sustavom odgoja i obrazovanja – od vrtića, škola do fakulteta. Petek je napominje da se tu ne radi samo o djeci bez dodatne podrške, nego i o njihovim roditeljima, odgajateljima u vrtiću, učiteljima i profesorima, kao i stručnim suradnicima unutar odgojno-obrazovnog sustava.

„Grad Zagreb u 15 godina ni po donošenju zaključka ništa nije učinio da bi se poboljšao sustav inkluzije. Sve više imamo djece s raznim vrstama teškoća kojima treba drugačjia vrsta pristupa kako bi mogli ispuniti svoj maksimum kapaciteta i ravnopravno sudjelovati s vršnjacima u sustavu odgoja i obrazovanja. Također, i stručnim suradnicima u školama i vrtićima treba dodatna edukacija”, izjavio je Petek. Kako je rekao, upravo je Centar tebao imati ulogu koordinacije, razvoja i praćenja novih oblika podrške inkluzivnom obrazovanju.

„Od inkluzije imamo samo i‘. Sve je više djece s teškoćama u posebnim odjeljenjima u posebnim obrazovnim ustanovama, takozvanim Centrima za obrazovanje, sve više ih ima dijagnoze fobije od škole, depresije, anksioznosti, dok učitelji traže podršku i dodatno obrazovanje, manje djece u razredu, više podrške sustava kako bi se mogli bolje pobrinuti za svu djecu, a na adekvatan način i za djecu u sustavu inkluzije“, rekao je Petek. Najavio je i održavanje okruglih stolova koje će inicirati Klub nezavisnih zastupnika, na kojima bi se upozorilo na ozbiljnost problema.

„Moja poruka, kao i mojih kolega jest da nećemo odustati od djelovanja da prema mišljenju stručnjaka pronađemo način unapređenja sustava inkluzije”, istaknuo.

Naveo je da inkluzija u okolnim zemljema napreduhe te je primjerice u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini na većoj razini nego u Hrvatskoj.

„Stvar senzibilizacije cijelog pučanstva jedan je od bitnih politika koja treba biti prožeta kroz sve segmente društva, a kultura je bitna poluga“, istaknuo je glumac i gradski zastupnik Marko Torjanac Spomenuo je da su kazališni repertoari u razvijenim zemljama usmjereni prema senzibilizaciji djece

„Na senzibilizaciji djece svojim je kazališnim repertoarima radila Mala scena, koju je Grad Zagreb financijski uništio“, zaključio je Torjanac.

Ivana Vranješ

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni