Zbog neosnivanja Centra za inkluzivni odgoj bez podrške ostalo 10.000 djece s teškoćama u razvoju

Zbog neosnivanja Centra za inkluzivni odgoj bez podrške ostalo 10.000 djece s teškoćama u razvoju

Djeca s posebnim potrebama su osuđena na svakodnevnu borbu sa sustavom odgoja i obrazovanja, no problem se širi i na njihove roditelje, odgajateljima u vrtiću, učitelje i profesore, kao i stručne suradnik unutar odgojno-obrazovnog sustava, navodi gradski zasupnik Renato Petek

Predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek u petak je na konferenciji za novinare u Staroj gradskoj vijećnici upozorio da je neosnivanjem Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje Grada Zagreba više od 40 tisuća sugrađana ostalo bez potrebne podrške.

Podsjetio je da su njegov prijedlog za osnivanjem tog centra prihvatili oporbe i Kluba HDZ-a u Gradskoj skupštini, ali je na 31. sjednici stavljen izvan snage.

„Na osnivanju tog centra punih su 15 godina radili stručnjaci Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta i djelatnici više gradskih ureda, napravljena su tri elaborata koji su ukazivali na potrebu za osnivanjem Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje”, istaknuo je Petek. Ustvrdio je da je Grad Zagreb nedjelovanjem oko osnivanja Centra uskratio mogućnost pružanja dodatne potrebne podrške za više od 10 tisuća djece s teškoćama u razvoju, više stotina nadarene djece i oko tisuću djece s invaliditetom te ih osudio na svakodnevnu borbu sa sustavom odgoja i obrazovanja – od vrtića, škola do fakulteta. Petek je napominje da se tu ne radi samo o djeci bez dodatne podrške, nego i o njihovim roditeljima, odgajateljima u vrtiću, učiteljima i profesorima, kao i stručnim suradnicima unutar odgojno-obrazovnog sustava.

„Grad Zagreb u 15 godina ni po donošenju zaključka ništa nije učinio da bi se poboljšao sustav inkluzije. Sve više imamo djece s raznim vrstama teškoća kojima treba drugačjia vrsta pristupa kako bi mogli ispuniti svoj maksimum kapaciteta i ravnopravno sudjelovati s vršnjacima u sustavu odgoja i obrazovanja. Također, i stručnim suradnicima u školama i vrtićima treba dodatna edukacija”, izjavio je Petek. Kako je rekao, upravo je Centar tebao imati ulogu koordinacije, razvoja i praćenja novih oblika podrške inkluzivnom obrazovanju.

„Od inkluzije imamo samo i‘. Sve je više djece s teškoćama u posebnim odjeljenjima u posebnim obrazovnim ustanovama, takozvanim Centrima za obrazovanje, sve više ih ima dijagnoze fobije od škole, depresije, anksioznosti, dok učitelji traže podršku i dodatno obrazovanje, manje djece u razredu, više podrške sustava kako bi se mogli bolje pobrinuti za svu djecu, a na adekvatan način i za djecu u sustavu inkluzije“, rekao je Petek. Najavio je i održavanje okruglih stolova koje će inicirati Klub nezavisnih zastupnika, na kojima bi se upozorilo na ozbiljnost problema.

„Moja poruka, kao i mojih kolega jest da nećemo odustati od djelovanja da prema mišljenju stručnjaka pronađemo način unapređenja sustava inkluzije”, istaknuo.

Naveo je da inkluzija u okolnim zemljema napreduhe te je primjerice u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini na većoj razini nego u Hrvatskoj.

„Stvar senzibilizacije cijelog pučanstva jedan je od bitnih politika koja treba biti prožeta kroz sve segmente društva, a kultura je bitna poluga“, istaknuo je glumac i gradski zastupnik Marko Torjanac Spomenuo je da su kazališni repertoari u razvijenim zemljama usmjereni prema senzibilizaciji djece

„Na senzibilizaciji djece svojim je kazališnim repertoarima radila Mala scena, koju je Grad Zagreb financijski uništio“, zaključio je Torjanac.

Ivana Vranješ