Zaustavimo bacanje hrane!
Prema izvješću FAO (Food and Agriculture Organization) oko 90 milijuna tona hrane gubi se godišnje o Europi, u što nije uračunt otpad od poljoprivrednih proizvoda i ribe
Ljiljana Mitoš-Svoboda, pedagog. soc. (ALERT – magazin za okoliš)
Prema izvješću FAO (Food and Agriculture Organization) oko 90 milijuna tona hrane gubi se godišnje u Europi. Otpad od poljoprivrednih proizvoda i ribe nisu uvršteni u tu brojku. Oko trećina hrane za ljudsku konzumaciju izgubi se na globalnoj razini – oko 1,3 milijarde tona na godinu. Otpad od hrane je veći u razvijenim državama, preko 40 posto, a najčešći izvor je u maloprodaji. Međutim, u zemljama u razvoju također se u otpadu gubi oko 40 posto hrane, ali radi loših načina žetve i ubiranja plodova.
Ni Hrvatska nije pošteđena bacanja hrane u smeće. Po neslužbenim podacima jednog većeg proizvođača kruha, godišnje se u Hrvatskoj proizvede 200 tisuća tona kruha, od čega se 15 posto ne proda
Ni Hrvatska nije pošteđena bacanja hrane u smeće. Po neslužbenim podacima jednog većeg proizvođača kruha, godišnje se u Hrvatskoj proizvede 200 tisuća tona kruha, od čega se 15 posto ne proda. Tih 30 tona kruha se na dnevnoj bazi vraća proizvođačima. U tom slučaju kruh završava kao stočna hrana. Ali, po podacima koje imaju veletržnice i neki supermarketi, propada oko dvije tisuće vagona voća i povrća.
Hrana se gubi, odnosno baca u otpad tijekom cijelog prehrambenog lanca – od poljoprivrednika do potrošača, u prehrambenoj industriji, od strane trgovaca i ugostitelja.
Glavni uzroci stvaranja otpada od prehrambenih proizvoda su povezani sa neplanskom i prekomjernom proizvodnjom, isto takvom potrošnjom, nestručnim pakiranjem, nedostatkom odgovornosti prilikom korištenja.
Europska komisija je pokrenula kampanju „Stop food waste“, kojom se namjerava smanjiti količina hrane bačena u smeće, te je štampala promidžbeni materijal kojim se upozoravaju svi – od proizvođača do potrošača – na promjenu ponašanja i bolje gospodarenje hranom, a potrošačkom društvu daju upute kako da planiraju kupovinu potrebne hrane i tako zaustave stvaranje nepotrebnih zaliha koja na kraju, završavaju u smeću.
Pozitivan primjer iz Velike Britanije: Povrće i voće koje je dobilo drugu priliku
Nevjerojatna činjenica da se samo u Britaniji godišnje baci 16 milijuna tona hrane uz toliko gladnih u svijetu potaknula je Jenny Dawson na akciju
Tena Plenar (Pomak online)
Kada je saznala da ogromna količina povrća i voća s tržnica završava u smeću samo zato što joj je istekao deklarirani rok trajanja, mlada društvena poduzetnica iz Velike Britanije došla je do sjajne poslovne ideje. Proizvodeći džemove i, među Britancima, omiljeni chutney umak dvadesetsedmogodišnja Jenny Dawson 2012. godine osvojila je priznanje za najbolje društveno poduzeće u Europi.
Na stotine kilograma voća i povrća, neko još netaknuto u kutijama u kojima je doputovalo iz udaljenih dijelova svijeta, pred zatvaranje tržnice New Covent Garden Market u Londonu svakodnevno je čekalo da završi na otpadu. Upravo je to potaknulo Jenny Dawson da napusti siguran posao na burzi i krene u poduzetničke vode kako bi učinila nešto s hranom kojoj nikako nije mjesto u smeću. Nevjerojatna činjenica da se samo u Britaniji godišnje baci 16 milijuna tona hrane uz toliko gladnih u svijetu potaknula je Jenny na akciju. Došla je na ideju da krene s proizvodnjom džemova i povrtnih umaka koja će otvoriti nova radna mjesta i sačuvati još uvijek dobru i zdravu hranu.
Sve je krenulo krajem 2010. godine kada je Jenny donijela odluku da će napraviti vrhunski proizvod od hrane koja je trebala završiti u smeću i u kuhinjama zaposliti žene koje su dugo bez posla ili su na bilo koji način društveno isključene. Zahvaljujući podršci lokalne zajednice i tradicionalnim receptima krenuli su s proizvodnjom chutney umaka kojeg su vikendom prodavali na tržnici. Njezino društveno poduzeće Rubies in the Rubble (u slobodnom prijevodu: Rubini u otpadu) trenutno je smješteno u jednoj kuhinji u blizini tržnice gdje se nabavlja sirovina. U kuhinjama se ručno reže i priprema povrće i voće koje se potom kuha kako bi se proizveli ukusni konzervirani proizvodi po pristupačnim cijenama. Bilo je važno pronaći razne recepte za različito sezonsko povrće i voće kako bi se iskoristilo što je više moguće svega onoga što ostane nakon zatvaranja tržnice.
Jenny danas ima i partnericu koja dijeli njezinu strast prema poslu i rješavanju problema viška hrane. Trenutno u ponudi imaju šest različitih proizvoda, džemova i chutneya, koje prodaju preko weba i na mnogim lokalnim tržnicama. Čak je i Jamie Oliver prepoznao kvalitetu ovih proizvoda i njegovu društvenu vrijednost te ih uvrstio na menu svog restorana The Dog House and Dinner na Piccadilly Circusu. Planiraju i početi s proizvodnjom ukiseljenog povrća, ponajviše krastavaca, te raznih voćnih napitaka i juha od povrća. Nevjerojatna činjenica da diljem svijeta godišnje propadne dvije milijarde tona hrane dok u nekim predjelima tog istog svijeta ljudi umiru od gladi ovakav poduzetnički pothvat mlade Britanke valja pohvaliti i slijediti njezin primjer.
(Članci su izvorno objavljeni u Pozitiva – časopisu za promicanje pozitivne kulture življenja god. IX/br. 20)