Zatvorenost i rastući fašizam u Europi

Zatvorenost i rastući fašizam u Europi

Čini se kao da Europa sada traži svog vanjskog neprijatelja – imigrante i na njih svaljuje sav teret svojih problema, smatraju u Centru za mirovne studije

Imigrantska kriza u Europi sve je veća i ozbiljnija, migranti preko Turske i Grčke dolaze do Makedonije i Srbije nastavljajući prema Mađarskoj – čija im je vlast jasno poručila da ih ne želi u svojoj zemlji, a u tome nisu jedini.

I dok na brojnim granicama svjedočimo sve više ratnom stanju, a ne okružju koje bi priličilo modernim državama, zemlje Europe, čini se, ne znaju što učiniti.

„Zapadne zemlje štite svoje teritorije prije svega radi očuvanja ekonomskih resursa koje nevoljko dijele s drugima, iako treba reći da je ekonomski napredak većine zapadno – europskih zemalja rezultat višedesetljetne kolonijalne politike, a pored toga te iste zemlje štite svoj nacionalni identitet i homogenost svojih kulturnih tradicija. Politički lideri mnogih zemalja europskog zapada u svom javno-političkom radu iskazuju sve veću ksenofobiju i islamofobiju“, kazala nam je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.

Zbog terorističkih napada i prijetnji logično se nameće pitanje strahuju li zapadne zemlje od povećanja stope kriminaliteta ako prime imigrante?

„U ovom se slučaju više radi o krinki, nego o realnoj situaciji. S obzirom da mnogi otvoreno neće priznati da su ksenofobni, opravdavat će zatvaranje svojih granica i teritorija strahom od povećanja stope kriminaliteta, prijenosa zaraznih bolesti, itd. Takvo je etiketiranje štetno za izbjeglice jer ih stavlja u još dublji nepovoljan položaj. Stopa kriminaliteta koje čine migranti povećavala se u onim zemljama koje su migrante getoizirale i koje nisu provodile kvalitetne integracijske politike“, navodi Bužinkić.imigranti

Velika Britanija je uvela kazne za one koji iznajmljuju stanove imigrantima, Mađarska gradi zid sa Srbijom, u Njemačkoj se priča o zatvaranju granica, a svi jasno poručuju imigrantima – nepoželjni ste na našem teritoriju.

Razmjeri mogu biti vrlo duboki i ići preko svake mjere, upozoravaju iz CMS-a. Naime, čini se kao da Europa sada traži svog vanjskog neprijatelja – imigrante i na njih svaljuje sav teret svojih problema. Zapravo, ovime Europa pokazuje kako je njezini jedini problem zatvorenost i rastući fašizam te skretanje problema s njezinih unutarnjih problema.

No upozoravaju da se ne radi o situaciji koja se odjednom dogodila. „U recentnijoj povijesti imali smo prilike vidjeti kako razorno politike zapadnoga svijeta mogu djelovati na prisilne migracijske tokove i izbjegličke krize poput slučaja američke okupacije Iraka 2003. godine, a osim toga vidjeli smo brojne primjere raspirivanja lokalnih interreligijskih i interetničkih sukoba kao što je slučaj u Nigeriji. Pored toga, razorne klimatske promjene u posljednjem su desetljeću oduzele dom tisućama izbjeglica. Posljednji val koji je nama bliži i vidljiv jest onaj povezan s arapskim proljećem i ratom u Siriji“, objašnjava Bužinkić.

“Tvrđava Europa”

Hrvatska još uvijek nije dio Schengenske zone stoga bi odluka da se prolazi kroz Hrvatsku od Srbije bitno otežala dolazak na konačno odredište imigranata.

Cjelokupna politika „Tvrđave Europe“ je upravo i dovela do ove situacije pritiska na manje zemlje poput Srbije i Makedonije, možda uskoro i BiH. Ako migranti dođu u Hrvatsku, dužni smo ih smjestiti, prihvatiti, uvesti u postojeće procedure i omogućiti im siguran boravak dok se ne donese odluka o njihovu statusu i daljnjem zbrinjavanju.

Europska je unija odobrila program pomoći zemljama koje trpe dolazak velikog broja migranata u iznosu od 2.4 milijardi dolara. Većina toga iznosa ide Grčkoj i Italiji, a potom i Francuskoj i Velikoj Britaniji. Osim toga, EU će dodijeliti 6.000 eura po zbrinutoj osobi svakoj zemlji koja je dogovorno preuzela zbrinjavanje izbjeglica iz Sirije i Eritreje u okviru kvotnog režima, a Hrvatska će primiti 550 izbjeglica.

„Nužno je postići istinsku solidarnost između država članica EU, posebno kod dijeljenja odgovornosti u ovoj teškoj situaciji. Da bi se ovaj problem dugoročno riješio, važno je pospješiti suradnju kako bi se počeli rješavati uzroci kretanja kojima svjedočimo kao što su sukobi, nesigurnost, nedovoljan pristup obrazovanju i sredstvima potrebnima za život”, poručili su iz UNHCR-a Hrvatska.

Čini se kako ćemo i dalje gledati borbe i suzavce na granicama, djecu koja spavaju na otvorenom i roditelje koji se nadaju boljoj budućnosti, jer u Centru za mirovne studije smatraju da trenutačna kriza neće biti riješena kratkoročno. „Riječ je o stanju kakvo možemo očekivati u budućnosti zbog raspirivanja političkih sukoba, sve dubljih ekonomskim podjela i siromaštva te klimatskih promjena. Prisilne su migracije naša realnost i treba prihvatiti da su slike koje gledamo ovih dana slike naše realnosti i budućnosti ukoliko nešto ozbiljno ne promijenimo na geo-političkoj razini, odnosu zapada i istoka, odnosu spram terorizma, te odnosu spram dijelova svijeta koje potrebuje međunarodnu razvojnu solidarnost“, navode iz Centra.

Iako je očito politika zakazala, tu su građani koji pomažu imigrantima – radom u njihovim prihvatilištima, rješavanjem papirologije, te darivanjem hrane i potrepština, a svi poručuju da se radi o ljudima kojima se dogodila tragedija, koji su iz straha napustili svoje domove, a ovo što se događa neopisiva je sramota za cijelu Europu.

Fotografije: A.McConnell/UNHCR i Daniel Etter

I. Conjar

Komentari su zatvoreni