Zašto o CADM-u upravo na portalu ZG-magazin?

Zašto o CADM-u upravo na portalu ZG-magazin?

Foto: 3D CAD model (Wikipedija)

Koliko za hrvatske znanstvene veleumnike vrijedi tekst objavljen u 14 500 primjeraka u stranom magazinu? Vjerojatno ništa. Zato i raspravljamo o stezanju remena, a ne o mogućnostima stvaranja nove vrijednosti. A ovaj portal je demonstrirao dvije stvari. Otvorenost prema novim idejama i da znanost ne pripada samo kulama bjelokosnim

Piše: prof. emeritus Igor Čatić

CADM je nova, složena kratica, neki bi rekli akronim, od Computer Aided Development of Materials. U prijevodu: Razvoj materijala s pomoću računala. Zašto o toj temi koja pripada prije nekom tehničkom časopisu, upravo na ovom portalu? Razlozi su brojni, od kojih će biti navedene samo neki. No razmotrit će se i putovi od ideje do neke nove spoznaje.

Igor Čatić (FIOM)

Igor Čatić (FIOM3)

U svom prvom ovogodišnjem broju magazin Materials World, glasilo britanskog društva Institute of Materials, Minerals and Mining (IOM3), objavilo je članak svog doživotnog člana pod nazivom: Plastics manufacturing expert talks new classifications in materials design. U prijevodu: Stručnjak za plastiku razmatra novu razredbu razvoja materijala.

Zašto CADM na ovom portalu?

Najprije zašto o toj temi na ovom portalu? Najvažniji razlog je taj što je prva ideja o toj razredbi ili klasifikaciji objavljena upravo njemu 7. travnja 2015. Drugi važan razlog je taj što se portal profilirao i kao popularizacijsko-znanstveni. S težištem na tehničkim znanostima i njihovoj primjeni u praksi. Treći, također važan razlog je taj što je Urednik portala jedan od pionira portalnog objavljivanja. Radio je to još odavno, u meni nikada prežaljenom Vjesniku.

Kako se dolazi do znanstvenih spoznaja. Najsuvremeniji put je, zahvaljujući inače zapaženim znanstvenicima, ali ne i znanstvenim osobnostima, sljedeći. Imam ideju. Moram pronaći novac i realizirati ideju. I sada upadam u ralje najgorih eksploatatora, kako ih naziva britanski Guardian. To su vlasnici raznih časopisa i podatkara koji naplaćuju visoke sume za objavu. Pa ostvaruju godišnji profit od 36 %. Nezamislivo u materijalnoj proizvodnji. Zašto im šaljete na objavu radove? Zato jer tražite žig da biste dokazali npr. hrvatskim znanstvenicima koji propisuju kriterije napredovanja da vaš rad vrijedi. I onda oni smišljaju neke čudne kriterije izbora, poput faktora odjeka (IF-faktor) ili rad mora biti u prvom kvartilu navedenog područja.

Zašto to sve? Zato kako bi glasovita majmunica Ai koja zna računati na računalu, umjesto njih procijenila koliko ste važni. Pri čemu je vjerojatnost da će rad biti objavljen u toliko veća u koliko radite nešto što popunjava sliku koju su zacrtali strani moćnici. Zato je sve više radova koji popunjavaju sliku, ali nitko ne radi da to poveže u cjelinu. A izvornih ideja je sve manje.

Sintezologiska istraživanja – jeftini put do novih znanja i spoznaja

Postoji i drugi put i to često bitno jeftiniji. A to je da se do novih znanja i spoznaja dolazi uočavanjem zakonitosti u tim pointilističkim slikama i stvaranjem novih znanja i spoznaja. To su tzv. sintezologijska istraživanja. Predložena su već 2011. tijekom priprema za jednu konferenciju o razvoju znanosti u Hrvatskoj. Nigdje još nisu kodificirana. Stoga ih naši veleumni znanstveni moćnici nemaju od kuda prepisati. Pa ne će valjda to nama predlagati neki domaći profesor. I tako je tekst otišao besplatno u svijet.

O čemu je riječ? Čitatelji Portala znaju da je na njemu posvećena velika pozornost aditivnim postupcima, poznatijim po nazivu jednog postupka, 3D-tiskanje. Teško prodire taj naziv jer naši veleumni znanstvenici i stručnjaci radije printaju i to rezine (e. resins). Naime, ne znaju to prevesti kao smola.

Zato ne začuđuje da se upravo na ovom portalu pojavio tekst na kojem je priča i započela. Na izvrsno organiziranom i provedenom završnom izvještavanju o rezultatima projekta Aditivne tehnologije, a kojeg je vodila Katedra za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu govorila je i predstavnica isporučitelja opreme koju je nabavila Katedra. I upotrijebila je pojam digitalni materijali.

Haljina načinjena 3d tiskom (Foto: Stratasys)

Haljina načinjena 3D tiskom (Foto: Stratasys)

Za uvod nekoliko misli iz navedenog teksta Analogni i digitalni materijali. »Pita vas vaš školarac: A što je to materijal? Pomislit ćete, kakvo je to pitanje? Ako zavirite u neki medij koji vam je dostupan, vidjet ćete da je odgovor na to pitanje zapravo vrlo težak. … Zaključak je, postoje dvije skupine materijala. U prvoj skupini su materijali poput drva, metala ili plastike od koji se prave hvatljiva tijela, poput drvene ručke, metalnog vjedra ili plastične vrećice. Drugu skupinu čine npr. arhivski materijali, zapisnici raznih sjednica itd.«.

Slijedila je nova faza istraživanja objavljena u članku Što su materijali danas (Svet polimera, 3/2015.). Analogni materijali nazvani su fizičkim, a arhivska građa i ono što jedna tvrtka naziva digitalnim materijalima, informacijski materijali. Pritom cedulja na koju nešto napišete i može se digitalizirati je informacijski analogni materijal, a podatci potrebni za tiskanje ove prekrasne haljine su postali informacijskim digitalnim materijalima. Oni postoje samo u računalu i želi li se dobiti realna haljina mora ih se pretvoriti i fizičku tvorevinu, hvatljivo tijelo.

Fizički i informacijski materijali

I sada je trebalo načiniti samo još jedan korak. I zainteresiranim laicima za tehniku poznate su složene kratice CAD i CAM. CAD je Computer Aided Design ili hrvatski konstruiranje s pomoću računala. Značenje CAM je izradba s pomoću računala (Computer Aided Manufacturing).

Tijekom sintezologijskih istraživanja ustanovljene su dvije činjenice. Prvo, premda apsolutno prevladavajuća složena kratica, nije dovoljna. Treba i CAPR (Computer Aided Production, 1989.). Samo kratko objašnjenje. Naziv CAM je primjeren kada izrezujete iz drva neki kip. Od brašna i sastojaka pravi se tijesto za kruh koje u pravilu nije jestivo. Mora se ispeći. Kako se pravi većina proizvoda aditivnim postupcima (CAPR). Takvim pečenjem prave se svi duromerni, elastomerni i keramički proizvodi. Drugo, uvođenjem koncepta CADM otvara se novo znanstveno i inženjersko područje. Sve je učestalije konstruira proizvod u računalu. Ako nema odgovarajućeg materijala za tu svrhu, sada se razvije materijal u računalu. Moguće su istodobno provjera naprezanja i deformacije. A zatim slijedi pravljenje hvatljivog tijela, fizičke ili analogne tvorevine. Znatno skraćenje vremena rada na novom proizvodu od zamisli do njegove isporuke tržištu.

Radi li se već sada tako? Radi, ali je u članku objavljenom u Materials World-u to po prvi puta definirano.

I sada ključno pitanje. Koliko za hrvatske znanstvene veleumnike vrijedi tekst objavljen u 14 500 primjeraka u stranom magazinu? Vjerojatno ništa. Zato i raspravljamo o stezanju remena, a ne o mogućnostima stvaranja nove vrijednosti. A ovaj portal je demonstrirao dvije stvari. Otvorenost prema novim idejama i da znanost ne pripada samo kulama bjelokosnim. I da ne treba za plasiranje novih ideja odvajati tisuće eura ili dolara da im se udari žig. Ali bi povjerenstva trebala obavljati svoj posao, a ne majmunica Ai.

——

 *Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Komentari su zatvoreni