Zašto nisu otvorena Inovacijska središta u Vukovaru i Kninu?
U Vukovaru su se na Savjetovanju „Inovacijska središta i Poduzetnička veleučilišta za razvoj gospodarstva“ okupili brojni građani i iznosili korisne prijedloge. Skup je bio uspješan i koristan, pa smo već razgledali buduću zgradu Veleučilišta, stradalu u ratu i koja će, prema obećanju gradonačelnika, biti brzo obnovljena
Prof. dr. sc. Juraj Božičević
Svjedočimo nedostatku vizije i strategije razvoja Hrvatske. Učestalo se piše i govori kako treba povezati znanost i gospodarstvo, a posebice se naglašava potreba obrazovanja za radno mjesto. Koja je u tim promišljanjima moguća uloga Poduzetničkih veleučilišta? Odgovor se temelji na analizi deset godina od zamisli onih u Kninu i u Vukovaru.
U proljeće 2004. zamolio me, tada kao državnog tajnika za visoko obrazovanje i tehnologiju, saborski zastupnik gosp. Petar Mlinarić da dođem u Vukovar na razgovor sa srednjoškolcima o njihovoj budućnosti i mogućnosti upisa na više škole i fakultete. Našao sam se u društvu stotinjak divnih mladih ljudi suočenih poteškoćama kako nastaviti školovanje. Razgovor je obuhvatio različita životna pitanja i o tome kako nadvladati poteškoće, od kakve pomoći im može biti obližnje Sveučilište u Osijeku … Obećao sam da ću se založiti da se u Vukovaru stvore uvjeti za nastavak školovanja.
Kao suradnike pri ostvarivanju zamisli odlučio sam izabrati interdisciplinarno obrazovane, vrhunski moralne stručnjake s iskustvom u gospodarstvu, znalce što će znati promisliti programe studija i izraditi projekte Inovacijskih središta Poduzetničkih veleučilišta
Nekoliko tjedana kasnije boravio sam u Kninu na poziv gradonačelnika gosp. Vinka Marića, i njega su zanimala slična pitanja, a i način poticanja razvoja. I u Kninu i Vukovaru djelovale su ispostave tek ukinutog Veleučilišta u Splitu. Stoga sam odlučio da ministru Draganu Primorcu predložim osnivanje poduzetničkih veleučilišta u Kninu i Vukovaru. Jednog temeljno namijenjenog obrazovanju za poljoprivredu i stočarstvo krša, dok drugo, u Vukovaru, uz obrazovanje iz poljoprivrede i prehrambene proizvodnje i dodatno, nasušno potreban, studij za fizioterapeute. Ministar je prihvatio prijedlog. Zadužio me da provedem pripreme za osnivanje, odaberem suradnike te razradim zamisao i ostvarimo je. Dogovorili smo se da svečano otvorenje Veleučilišta u Kninu bude prigodom obilježavanja obljetnice Oluje u kolovozu 2005., a Veleučilišta u Vukovaru nešto kasnije.
Pisanje ovog teksta o rezultatima deset godišnjih napora na razvoju poduzetničkih veleučilišta pod snažnim je dojmom medijske hajke na prof. dr. sc. Mrka Gugića, dekana Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, izvanredno vrijednog i etičnog stručnjaka, koji je nesebično pomagao u ostvarenju projekata i pri organiziranju Poduzetničkog veleučilišta u Kninu.
Suradnici – vrhunski stručnjaci
Kao suradnike pri ostvarivanju zamisli odlučio sam izabrati interdisciplinarno obrazovane, vrhunski moralne stručnjake s iskustvom u gospodarstvu, znalce što će znati promisliti programe studija i izraditi projekte Inovacijskih središta Poduzetničkih veleučilišta. Zadatak izrade programa studija i prateće dokumentacije povjerili smo prof. dr. sc Marčelu Dujanću, dekanu Veleučilišta u Rijeci, a prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, koji je upravo izradio projekt EKO-JANJE i razradio strategiju razvoja ovčarstva, zamoli smo da mu bude od pomoći. Mirku Gugiću, koji je do tog doba djelovao kao tehnički direktor do tada u vrlo uspješnoj tvrtki SMS, dodijelili smo zadatak razvoja Inovacijskih središta:
– Veleučilišta u Kninu i
– vođenja Radne skupine za razvoj Inovacijskog središta Veleučilišta u Vukovaru, u kojoj su djelovali mr. sc, Ivan Hunjadi, što smo ga zamislili da djeluje na razvoju proizvoda kojima su sirovine kukuruz i jaja i koji je na toj osnovi razradio recepture za stotinjak proizvoda, mr. sc. Irinej Mudri, stručnjak za obućarstvo koji je priredio osnovicu za suradnju s tvornicom obuće u Borovu i dr. sc. Ivan Štefanić, voditelj Tehnološkog centra Sveučilišta u Osijeku kao savjetnik.
Poučen iskustvima s različitih hrvatskih projekata suradničkih ekipa bio sam svjestan da moramo brzo djelovati, da bismo pravodobno uspjeli izraditi cjelovite projekte, prije nego li se zamisli takvih Veleučilišta suprotstave brojni protivnici tog novog oblika visokoškolskog obrazovanja. U to doba Hrvatska je bila preplavljena raznovrsnim fakultetskim podružnicama dvojbene kvalitete, pa je MZOŠ namjeravao srediti stanje uvođenjem institucije jamstva kvalitete. Pri tom smo nailazili na ozbiljan otpor.
Smetnje iz akademskih zajednica u Zagrebu i Osijeku
Organizirali smo početne rasprave u lokalnim zajednicama i razgovarali s gospodarstvenicima, u želji da naša promišljanja obogatimo s iskustvom osoba nazočnih na razgovorima. Prve smetnje su dolazile iz akademske zajednice u Zagrebu, posebice s Agronomskog fakulteta. U veljači 2005. Ministar je prihvatio prijedlog tadašnje dekanice Agronomskog fakulteta u Zagrebu da izradi potpuno novi plan i program Veleučilišta u Kninu. Smetnje pak projektu Poduzetničkog veleučilišta u Vukovaru dolazile su sa Sveučilišta u Osijeku, pa i iz nepoznatih nam lokalnih izvora.
Nisu shvaćali važnost razvoja poduzetničke kulture i potrebe obrazovanja za poduzetništvo pomoću kojeg je jedino moguće ostvariti gospodarski razvitak i Vukovara i Knina, pa i Hrvatske. Nažalost, mojim napuštanjem dužnosti u MZOŠ napuštena je posredno ideja o Hrvatskom inovacijskom sustavu što smo ga istodobno osnivali i na koji je bila oslonjena vizija Poduzetničkih veleučilišta.
Prilažem pozivnicu na Prvo i Drugo savjetovanje Inovacijska središta i Poduzetnička veleučilišta za razvoj gospodarstva u Vukovaru , 1. veljače i u Kninu , 22. veljače 2005. godine kao najvrednije dokumente početka ovih razvojnih projekata. U Vukovaru su se na Savjetovanju okupili brojni građani i iznosili korisne prijedloge. Skup je bio uspješan i koristan, pa smo štoviše razgledali buduću zgradu Veleučilišta, stradalu u ratu i koja će, prema obećanju gradonačelnika, biti brzo obnovljena.
Gospodarsko oživljavanje Vukovara
Skupu je bio nazočan i dr. sc. Antun Pintarić s Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, kojeg smo zamolili da preuzme dužnost dekana Veleučilišta, pa je to bila prilika da mu izložim viziju razvoja Inovacijskog središta kao posebice korisnog odjela Poduzetničkog veleučilišta s kojim će, planirali smo, pridonositi oživljavanju gospodarskog razvoja Vukovara. Mirko Gugić je povjerio članu svojeg tima Ivanu Hunjadiju, kojem smo namijenili vodstvo Inovacijskog središta, da u suradnji s doministrom dr. sc. Hrvojem Zorcom na skupu prikaže zamisao Središta.
I rasprava u Kninu bila je izvanredno uspješna, zamisao Inovacijskog središta izložio je Mirko Gugić, što je bio izvrstan poticaj raspravi koja je zatim vođena o pitanju što kninsko gospodarstvo očekuje od Veleučilišta.
Inovacijska središta uopće nisu proradila
U srpnju 2005. Vlada RH odlučila je o osnivanju Veleučilišta, pa je 5. kolovoza 2005., prigodom obilježavanja desete obljetnice Oluje u Kninu otvoreno prvo hrvatsko Poduzetničko veleučilište kao što smo i planirali. No, ni u Vukovarskom niti u Kninskom veleučilištu nisu na zamišljen način proradila Inovacijska središta. Pratio sam razvoj oba Veleučilišta, a posebice me je zanimalo kako će se ostvariti zamisao Inovacijskih središta. U Vukovaru nije ni osnovano.
Ne raspolažemo s dovoljno informacija o razvoju i uspjehu Veleučilišta. Bilo bi korisno da dekan Veleučilišta u Kninu prof. dr. sc. M. Gugić, koji se je izvanredno zalagao za njihovo osnivanje i izradio studije Inovacijskih središta, nešto napiše, u povodu desete obljetnice, o planovima daljnjeg razvoja. Zanima nas i pitanje Inovacijskog središta Veleučilišta u Vukovaru, krajnje potrebnog toj zajednici, i namjerava li ga dekanica dr. sc. Gordana Bujišić , otvoriti prigodom obilježavanja desete obljetnice Veleučilišta iduće godine.