Zašto nema korisnih odluka u pitanjima okoliša?

Zašto nema korisnih odluka u pitanjima okoliša?

(Foto: Boris Jagačić)

Upravo je nedostatak autoriteta s vrha upravne i političke ekološke i okolišne piramide razlog zašto dolazi do pogrešnih odluka odnosno zašto nema odluka

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Teško se odlučuje onaj koji ništa neće. (Seneca)

Cijena veličine zove se odgovornost. (Winston Churchill)

Viktor Simončič

Kod svakog okolišno i prostorno malo zahtjevnijeg problema/investicije logično postoje različiti interesi. Stavovi pojedinih dionika mogu se sažeti sljedećim poznatim sindromima: NIMBY sindrom – Not In My Backyard – ne u mom dvorištu, BANANA sindrom – Build Absolutely Nothing Anywhere Near Anything – Ne gradi apsolutno ništa, blizu bilo čega i uz ništa i NIMET sindrom – Not In My Election Time – Ne u moje izborno vrijeme – ne za mog mandata.

Razumljivo, nitko ne želi tvornicu u blizini svoje kuće. Razumljivo je da u mnogim nevladinim organizacijama prevladava entuzijastičan pogled na prirodu. Razumljiva je i neodlučnost političara da odlučuju o nepovoljnim temama koje bi ih mogla koštati sljedeće izborne pobjede.

Sva tri gledišta se moraju uzeti u obzir pri donošenju odluka. Postavlja se pitanje zašto i u tako jasnim stvarima kao što je korištenje alternativnog goriva iz otpada, kod nas prevladava odbojnost za razliku od razvijenih (demokracija).

Problem nije (samo) u komunikaciji. Postoji nekoliko važnih čimbenika koje treba uvažiti kod promicanja projekta/ideje.

Pitanje zamjenskog goriva

Prvo, u komunikaciji se pojedinačni problem mora promatrati u širem kontekstu i ne smije se fokusirati samo na odlučivanje ZA ili PROTIV! Radi se o stvarima koje se moraju promatrati na način ILI – ILI.

U slučaju korištenje zamjenskog goriva iz otpada stvar se mora postaviti u širem kontekstu postavljajući pitanje da ako ne bude dobivanja energije iz goriva iz otpada, morat će se (zasad) dobivati iz fosilnih goriva. Energijski neiskorišteni dio otpada, onaj dio koji se ne može ili ne isplati materijalno iskoristiti, morat će se odložiti, otežat će se ispunjavanju obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova…

Drugo, treba biti svjestan da u raspravama, kod grupa i/ili pojedinaca postoje predrasude. Francis Bacon navodi četiri izvora predrasuda. (https://en.wikipedia.org/wiki/Francis_Bacon)

Predrasuda špilje Idola specus nastaje zato što čovjek sudi prema sebi, pa misli da kako on nešto doživljava, da tako to rade i drugi, jer on „vidi“ samo ono što se može vidjeti iz njegove „špilje“. Misli da i drugi vide samo to, a zaboravlja se da je pogled iz neke druge špilje drugačiji.

Dao sam si slobodu da predrasudu špilje povežem s predrasudama struke. Analogija prema kojoj svaka struka gleda na problem sa svog stajališta i zaboravlja da druge struke imaju neke druga svoja stajališta. Među vrhunskim stručnjacima u pojedinim područjima malo je onih koji šire razumijevaju stvari, koji imaju sposobnost pogledati iz druge špilje i mogu ispraviti pogled iz svoje (špilje). Takvi stručnjaci, odnosno dotična struka koja vidi široko i u stanju je valorizirati/razumjeti različite poglede iz špilja, jednostavno nedostaje u području okoliša.

»Google« informiranje

Plemenske predrasude Idol tribus temelje se na samoj ljudskoj prirodi povezano s pripadanjem nekom plemenu. Pogrešna je tvrdnja da je osjećaj pojedinca mjera stvari. Naprotiv, sve percepcije i osjetila kao i um prilagođeni su pojedincu, a ne mjerilu svemira. Ljudsko razumijevanje je poput lažnog zrcala koje, iskrivljuje prirodu stvari miješajući svoju vlastitu prirodu s onom drugom. Stručnjaci, odnosno struka koja ima sposobnost objektiviziranja slika u subjektivnom zrcalu, nedostaje u području okoliša.

Predrasuda tržnice Idola fori proizlazi iz činjenice da iz raznih razloga dolazi do nerazumijevanja izgovorenog, kao na ulici kada se teško razaznaju pojedine riječi zbog galame, pa svatko može čuti drugačije. U komunikaciji o okolišu jednu izjavu ili jednu informaciju svatko može drugačije percipirati. Dostupne „Google“ informacije, posebno laici i stručnjaci koji gledaju iz špilje, koriste kao vjerodostojne argumente, bez razumijevanja šireg konteksta. Stručnjaci, odnosno dotična struka koja ima sposobnost objektiviziranja informacija, nedostaje u području okoliša.

Kazališna predrasuda Idola theatri proizlazi iz poštovanja autoriteta. Čovjek koji poštuje autoritet prihvaća sve što autoritet misli i čini, uključujući i njegove pogreške. To je kao u kazalištu, kada autoritet glumaca stvara atmosferu za koju publika misli da je stvarna, a zapravo je umjetna.

„Zeleni“ imaju etablirane glumce – autoritete. Ne ulazeći u ispravnost stavova koje zastupa, a osobno sam dobrim dijelom na njenoj strani, je primjer Grete Thunberg. Autoriteti, pojedinci ili struka, na drugoj strani medalje, kao da ne postoje.

Treće je problem upravljanja okolišem kao sektorom. Kada je u pitanju zdravstveni sektor, logično je da njime upravlja liječnik. Kad je riječ o poljoprivredi, u obzir dolazi agronom, pravnik u pravosuđu, ekonomist u financijama…

Okolišni sektor može voditi svatko

Bez obzira na stvarne kompetencije, zbog osnovnog obrazovanja povezanog s područjem, njima javnost i struka u pravilu ne mogu poreći stručno znanje. Tko vodi područje okoliša? Okoliš, kako potvrđuje praksa, može voditi svatko. I taj svatko ima obično svoj, uski pogled na stvari, izgrađen na svim mogućim predrasudama.

Imao sam priliku birati suradnike u upravi. Za određeni posao pisalo je da može biti od sociologa i pravnika, do građevinara i fizičara. Ono što je netko studirao bilo mi je nebitno. Imao sam samo jedan uvjet, da se iz njihovog rada ne vidi koja je njihovo osnovno obrazovanje i da predrasude (poglede iz špilje) ne donose na posao.

U svojoj dugogodišnjoj praksi upoznao sam i/ili surađivao s brojnim čelnicima koji su vodili okoliš, u mnogim državama. Većina je mjesto ministra okoliša preuzela kao manje vrijedan „politički plijen“, bez da su se do tada bavili tim područjem.

„Važnije“ fotelje u podjeli vlasti su bili rezervirani za veće političke autoritete od njih samih. Samo za njih par mogu reći da su bili autoriteti i da su imali ugled među ekolozima i strukom općenito. S njima se svaki Rubikon lako prelazio.

S većinom, koja je iza sebe imala samo političku potporu, nije bilo moguće prijeći Rubikon, čak i kada je postojao most. Upravo je nedostatak autoriteta s vrha upravne i političke ekološke i okolišne piramide razlog zašto dolazi do pogrešnih odluka odnosno zašto nema odluka. Zadnje obećanje kako će se rješavati gorivo iz otpada ministar je dao 2018. godine

Četvrto, odluka protiv nečega ponekad može doći ne zbog same prirode stvari, već kao protest protiv politike koju provodi određena vlast. Ako se stvori takvo ozračje, teško će pomoći najupućenija struka s još tako utjecajnijim autoritetima.

Ukinuta Agencija za štitu okoliša

Problemi okoliša daleko su od željenog prioriteta. Nedostaje i odgovorna i razgledana struka, kao i politika koja razumije važnost područja. Zbog toga je, zadnjim ustrojima vlasti, okoliš u Hrvatskoj izgubio 90-ih teško stečenu samostalnost. Okoliš je privjesak gospodarstvu, a prostorno planiranje graditeljstvu.

Ukinuta je i (samostalnost) Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode. A okoliš predstavlja polazište za razvoj. Rezultat našeg odnosa do okoliša je i činjenica da ne znamo kako s gorivom iz otpada i da je cijela država načičkana žutim i plavim kantama, kupljenih za naš novac kod susjeda. To što se ne zna i nema kamo sa skupljenim, ma tko te pita. I, uz takvo odlučivanje, ne čudi da će nas uskoro u razvoju preteći i Bugarska. Da nisam pretjerao? Volio bih da jesam.

Prošao sam prije par dana Oktogonom. Predlažem da se hrpa velikih kanti, dok ne saznamo kamo s otpadom, zamijeni šarenijim, s prilagođenim bojama svjetlima Oktogona. Mudra odluka, zar ne!?

Danas je jučer od sutra. Čudna igra riječi. Jednostavno rečeno, danas živimo na posljedicama dobrih i loših odluka od jučer, a sutra ćemo živjeti od posljedica današnjih odluka. Okoliš je temelj razvoja. Jesmo li dovoljno široko obrazovani? Znamo li odlučivati? Naučimo komunicirati, počnimo respektirati onaj mali broj onih koji su gledali i iz drugih špilja… Usudite se pogledati iz susjedove špilje.

Dijeli
KOMENTARI
  • comment-avatar
    Žarko Kotur 09/11/2021

    Gosp. Viktore Vi ste problematična osoba. Stručna i nadasve govorite argumentirano direktno bez uvijanja. Koliko puta ste rekli Ceterum censeo Karthaginam esse delendam i ništa. Stoga predlažem da se problem rješava na tradicionalan način kao u Japanu https://www.youtube.com/watch?v=-5xKq2vPUew

    • comment-avatar
      viktor 09/11/2021

      Malo mi je pregrubo…… da krenemo s poštivanjem zdrave pameti, na razini pametnog seljaka ili dobre domaćice….

  • comment-avatar
    Radovan Smokvina 08/11/2021

    Već 30 godina se ne kopira one koji su bolji. Švicarska već više od 50 godina nema deponije smeća. Topla voda je odavno izmišljena.Vladajućoj garnituri nije u interesu kopirati bolje, jer im kaos odgovara da zadrže vlast. Prvo treba riješiti organizaciju države, drgo poštene izbore i treće pošteno pravosuđe. Dakle kopirati odnosno gledati kako gledaju bolji iz svojih špilja…

  • Odgovori

    You have to agree to the comment policy.