Zašto (neki) psi imaju klempave uši?
Znanstvenici nastoje pronaći jedan ili čak i više poveznica pripitomljavanja i spomenutih promjena osobina domaćih životinja još od sredine 19. stoljeća, od Darwinovog djela „Podrijetlo vrsta“
Još 1868.godine pionir evolucijske znanosti Charles Darwin primijetio je kod domaćih sisavaca skup fizičkih osobina i obrazaca ponašanja kakav nije viđen kod divljih sisavaca – i, što je iznenađujuće, te su osobine ostale dosljedne kod različitih vrsta životinja. Znanstvenici koji nastavili ići tragom Darwinova otkrića povezali su te karakteristike s domaćim životinjama. Riječ je o tzv. „sindromu pripitomljavanja“ koji karakteriziraju:
– povećana pitomost
– promjene u boji, uključujući bijele točke na glavi i torzu
– smanjenje veličine zuba
– promjene u obliku lica, uključujući kraće njuške i manje čeljusti
– zavinuti repovi i spuštene uši (kod divljih životinja jedino slon ima preklopljene uši)
– duža razdoblje odrastanja
– smanjenje ukupne veličine mozga i njegove složenosti
Među mnogobrojnim vrstama na koje se ovo odnosi su zamorac, pas, svinja, ovca, koza, govedo, konj, deva…
Bez sumnje, ljudi koji su počeli proces pripitomljavanja pasa, prije nekih 30 000 ili više godina, bili su fokusirani na smanjenje straha i agresivnih reakcija životinja spram ljudi. Ispada kako na ostale karakteristike uopće nisu ni pokušali utjecati. No, ispalo je da je smanjenje strah i agresivno ponašanja životinja bilo preduvjet njihova uzgajanja u zatočeništvu i životu u blizini ljudi. Takve promjene u ponašanju životinja povezane su s fiziološkim promjenama – manjim nadbubrežnim žlijezdama, koje imaju središnju ulogu u generiranju straha i stresnih reakcija svih životinja.
Znanstvenici nastoje pronaći jedan ili čak i više poveznica pripitomljavanja i spomenutih promjena osobina domaćih životinja još od sredine 19. stoljeća, od Darwinovog djela „Podrijetlo vrsta“. Moguća objašnjenja pripitomljavanja predložena tijekom prošlog stoljeća i pol su:
– umjereniji uvjeti života, uključujući poboljšane prehrane (Darwin)
– smanjena razina stresa (Belyaev)
– križanje vrsta (Darwin)
– selektivni uzgoj (Belyaev)
– izbor za “dosjetljivost” (Lorenz)
– promjene u štitnjači (Crockford)
– nedavno, promjene u stanicama neuralnog grebena (Wilkins i dr. )
U 2014. u znanstvenom časopisu Genetics, Wilkins i kolege objavili su članak u kojem ističu da su sve osobine imaju nešto zajedničko – one su povezane sa stanicama neuralnog grebena. One su klasa matičnih stanica koje kontroliraju razvoj tkiva u susjedstvu u središnjem živčanom sustavu (duž kralježnice) tijekom embrionalne faze i tako utječu na oblik lica, uha, ušiju te veličinu i složenost mozga.
Životinje koje imaju urođeni manji strah od ljudi, imaju manje nadbubrežne žlijezde od svojih divljih parova. Odabir manje strašljivih vrsta i uzgoj zajedno dovode do sve manjih nadbubrežnih žlijezda, što pak dovodi do promjena u ponašanju i navedenih morfoloških karakteristika. (zg-magazin / izvor: about.com)