Započela “Oluja”, Hrvatska osvojila prvo zlato na Olimpijskim igrama

Započela “Oluja”, Hrvatska osvojila prvo zlato na Olimpijskim igrama

(Foto: HRS / Twitter)

Prva zlatna medalja za hrvatsku olimpijsku reprezentaciju osvojena je u finalu protiv višestrukih europskih prvaka, švedskih rukometaša rezultatom 27:26.

Dogodilo se na današnji dan, 4. kolovoza:

1890. – Hrvatski pjesnik, političar, odvjetnik i poliglot Ivan Mažuranić umro je 4. kolovoza 1890. u Zagrebu u 76. godini života. U mnoštvu poslova koje je za života obavljao, bio i vrhovni državni odvjetnik, predsjednik Hrvatskoga dvorskog dikasterija, dvorski kancelar i predsjednik Hrvatskoga sabora. Do 1849. bio je najistaknutiji vođa takozvane karlovačke grupe ilirskog pokreta. Smatra se da je prema bečkoj vladi vodio popustljivog politiku zastupajući ideju o potrebi sporazuma između Hrvata i bečkog dvora. Ne bi li pridobio pristaše na takvu politiku, na početku 1860-ih osnovao je Samostalnu narodnu stranku.

Godine 1873. postoje hrvatski ban, a na toj dužnosti ostaje do 1880. Nakon toga napušta političku aktivnost. Kao ban nastojao je voditi politiku ravnoteže između mađarskog i dvorskog utjecaja u Hrvatskoj. Proveo je reformu pravosuđa, političke uprave i školstva, a za njegova banovanja osnovano je 1874. i Sveučilište u Zagrebu. Pjesme je počeo pisati kao srednjoškolac, a pošto je dopunio Gundulićeva Osmana, godine 1846. napisao je svoje najveće i najznačajnije djelo, ep Smrt Smail-age Čengića. Malo je poznato da je Mažuranić govorio čak 9 jezika. Njegov je lik otisnut na novčanici od 100 kuna.

1995.Operacija Oluja: Velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija u samo tri dana oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba počela je 4. kolovoza 1995. Tom je vojnom operacijom u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani hrvatski teritoriji osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak bila ključna akcija koja dovela do kraja Domovinskog rata. Oslobođeno je 10.400 km2 ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske.

U operaciji Oluja ukupni hrvatski vojni gubici bili su 174 poginula, 1100 ranjenih, tri zarobljena i 15 nestalih. Gubici srpske vojske tzv. Krajine bili su znatno veće od hrvatskih, a HV je zaplijenio veliku količinu naoružanja. Pripreme za opsežnu akciju bile su Operacija Maslenica i Medački džep, te Zima ’94., Skok-1, Bljesak, Skok-2, Ljeto ’95. i još neke manjeg intenziteta. Ovim se akcijama stjecao strateški položaj za konačnu operaciju oslobađanja Hrvatske.

Sudionici “Oluje”, pripadnici MUP-a (Foto: MUP)

1996. – Zahvaljujući rukometnoj reprezentaciji na Olimpijskim igrama u Atlanti prvi je put 4. kolovoza 1996. odsvirana hrvatska himna. Prva zlatna medalja za hrvatsku olimpijsku reprezentaciju osvojena je u finalu protiv višestrukih europskih prvaka, švedskih rukometaša rezultatom 27:26. Naši su rukometaši odigrali odličnu utakmicu: iako su vodili cijelo vrijeme, Šveđane su pobijedili jednim pogotkom razlike što ga je samo 13 sekundi prije kraja postigao Nenad Kljajić, sin izbornika Velimira Kljajića. Drugu, srebrnu, medalju osvojili su vaterpolisti izgubivši u finalnoj utakmici protiv Španjolske. Hrvatski su sportaši osvojili i sedam plasmana do osam mjesta u boksu, kajaku, košarci, tenisu i veslanju.

Pozicija

Igrači

Vratari

Valter Matošević, Venio Losert

Vanjski igrači

Zlatko Saračević, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zoran Mikulić, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Valner Franković

Pivoti

Nenad Kljajić, Alvaro Načinović, Božidar Jović

Krila

Irfan Smajlagić, Patrik Ćavar, Vladimir Šujster, Vladimir Jelčić

Stručni stožer

Velimir Kljajić (izbornik), Milan Rončević (pomoćni i kondicijski trener), Zdenko Zorko (trener vratara), Stanislav Peharec (somatoped), Damir Suman (kineziterapeut), Vladimir Nekić (tehniko), Josip Guberina (direktor)

70.Rimljani su tijekom prvog židovsko-rimskog rata 70. godine uništili drugi jeruzalemski hram, na hebrejskom zvan Bet HaMikdaš, odnosno Sveta kuća. Nakon što su židovi 66. osvojili Jeruzalem, Rimljani su opsjeli Jeruzalem 70. godine. Napad su predvodili budući car Tit Flavije Vespazija i Tiberije Julije Aleksandar. Unatoč početnim uspjesima u odbijanju rimskih napada Zeloti su među sobom bili duboko podijeljeni. Dodatni problem bilo je rimsko ometanje dostave vode i hrane, a Tit je braniteljima probleme višestruko povećao pustivši brojne hodočasnike u grad, a onda im zabranivši izlaz.

Nakon što je izgubio mnogo vojnika, Tit je odlučio dovršiti započeti posao silom te su Rimljani uprkos snažnom otporu branitelja uspjeli osvojiti utvrdu koja je nakon Hrama bila drugo najviše mjesto u gradu. Zeloti su i tada nastavili pružati žestok otpor. Tijekom jednog od sukoba jedan legionar je protiv zapovijedi zapalio zgradu pokraj Hrama. U općem kaosu vatra je prerasla u veliki požar i Hram je potpuno uništen na Tisha B’Av, dan koji Židovi i danas obilježavaju postom. Nakon ovladavanja gradom započeo je pljačkaški pohod tijekom kojeg je većina stanovnika bila ubijena ili pretvorena u roblje. Tit je po završetku pljačke naredio da se grad uništi, a to je učinjeno toliko temeljito da su ljudi jedva mogli prepoznati mjesto na kojem je stajao Jeruzalem.

1306.Češka: Smrću Václava III. izumrla dinastija Přemislovića, njemački kralj Albert I. Češku oduzima kao ispražnjen feud te do je dodjeljuje sinu, čime dolazi pod habsburšku vlast.

1521. – U Rimu rođen rimokatolički papa Urban VII., koji je ostao zapamćen po tome što je umro samo 13 dana nakon izbora na dužnost, te po uvođenju zabrane pušenja u crkve, što je bila prva u svijetu zakonska zabrana uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima.

1693. – Prema popularnom vjerovanju 1693. godine nastao je prvi, svjetski poznati vrhunski šampanjac Dom Pérignon. Međutim, prvi prestižni cuvée pod tim imenom bio je berba 1921., a u prodaju je pušten tek 1936. Akter brojnih popularnih mitova o tom skupom vintage vinu je Dom Pierre Pérignon. On je bio redovnik benediktinske opatije Hautviller koji je ostavio velik utjecaj na proizvodnju vina u francuskoj pokrajini Champagne, ali i šire. Zato danas njegovo ime nosi prestižni cuvée Moët & Chandona.

Popularni mitovi najčešće mu pripisuju ‘izum’ pjenušavog šampanjca, no to je pogrešna tvrdnja jer je taj stil šampanjca postao dominantan tek sredinom 19. stoljeća, a i Pérignon je u svom radu najviše napora ulagao u sprečavanje druge fermentacije. Canon Godinot je 1718. objavio popis pravila za vinarstvo koje je navodno sastavio Dom Pérignon. Među njima je preporuka da se u proizvodnji koristi samo crni pinot te brojni detaljni savjeti o branju grozdova i njihovoj obradi. Još jedna važna stvar koju je zagovarao Pérignon bila je nužnost proizvodnje vina isključivo prirodnim putem, bez dodavanja ikakvih supstanci ‘sa strane’ pa ga se u današnjim okvirima može smatrati zagovarateljem organskog uzgoja i proizvodnje.

1789. – Francuska narodna ustavotvorna skupština u noći na 5. 8. ukida staleške povlastice, a time deklarativno i feudalni društveni poredak.

Hans Christian Andersen (Foto: Wikipedija)

1875.Danska: U Kopenhagenu umro pisac bajki Hans Christian Andersen (rođen 2. 4. 1805.). Rano napušta školovanje te se posvećuje pjevaju i lutkarstvu, piše pjesme i romane, a slavu stječe knjigama bajki i pripovijedaka za djecu (Bajke, Priče, Nove bajke i priče) koje odlikuje poetika, bogata maštovitost, dotjeran stil i vjera u pobjedu dobrog.

1900. – Britanska ‘kraljica majka’ Elizabeth Bowes-Lyon, odnosno Elizabeth Angela Marguerite, koja je postala poznata kao ‘kraljica majka’ nakon smrti svojeg muža Georgea VI. kako bi se izbjegle zabune s njenom kćerkom, današnjom britanskom, kraljicom Elizabeth II., a koja je u povijest ušla kao poslijednja britanska kraljica koja je nosila krunu Irske i Indije, te osoba koju je Hitler zbog neslomljivog duha i potpore koju je pružala Britancima tijekom II. svjetskog rata proglasio ‘najopasnijom ženom u Europi’, rođena je 1900. godine u Londonu.

1901. – Američki glazbenik Louis Armstrong, legenda jazza koja je tijekom karijere postala njegov neosporni čelnik, te svjetski poznat i priznat umjetnik kojeg su voljeli zbog nevjerojatno čistog i prodornog sviranja na trubi i specifičnog hrapavog pjevanja, a još više zbog ljudske topline i velikodušnosti kojom je zračio, rođen je u New Orleansu 1901. godine.

Restaurirana fotografija L. Armstronga (izvor: Wikipedija)

1914. – Europa: Rat objavljuju Velika Britanija i Njemačka; ruska vojska u istočnoj Pruskoj prelazi granicu i zauzima veliko područje; francuska Skupština i njemački Reichstag objavljuju unutarpolitičku slogu »sveti mir«) pri čemu, usprkos proturatnom stajalištu Druge internacionale, sve socijaldemokratske stranke, osim srpskog i boljševička ogranka ruske, podopiru ratnu politiku svojih »napadnutih« država.

1916. – Sjedinjene Američke Države od Dasnske kupuju Djevičanske otoke u Malim Antilima. Plaćaju ih samo 25 milijuna dolara, a povod za kupnju je strah kako bi se ondje mogla usiriti usidriti njemačka ratna mornarica. (ZG-magazin)

Komentiraj

*