Započela “balvan-revolucija”, lansirana sonda Venera 7
Prva misija na Veneru koja je uspjela poslati podatke s drugog planeta na Zemlju bila je sovjetska Venera 7 (ru. Венера-7), a to je ujedno bila i prva svemirska letjelica ljudskog porijekla koja se uspješno spustila na drugu planetu
Dogodilo se na današnji dan, 17. kolovoza:
1990. – Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) sa sjedištem u Zagrebu je odaslala prvu vijest. Utemeljena je Zakonom o HINI, usvojenom u Hrvatskome saboru 26. srpnja 1990. Prvu vijest agencija je emitirala 17. kolovoza 1990. U studenome 2001. Hrvatski sabor prihvatio je novi zakon o HINI kojim je preustrojena u samostalnu javnu ustanovu posebne vrste i u neovisni javni medij.
1990. – U Hrvatskoj je izbila tzv. balvan-revolucija, odnosno početak oružane srpske pobune. Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina. Balvan-revolucijom nanesena je ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zbog zatvaranja prometnica koja je dovela do prekida špice turističke sezone. Područje koje je bilo zahvaćeno pobunom nalazilo se u samom središtu Hrvatske i sadržavalo je strateške prometnice i infrastrukturu koja je spajala jug Hrvatske sa sjeverom.
Prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijalni integritet tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica bio je navodno zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u organiziranju novih struktura i snaga potrebnih za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Balvan-revoluciju karakterizirale su terorističke djelatnosti pojedinaca i skupina.
1807. – Nakon što je upoznao izumitelja parnog stroja Jamesa Watta u Engleskoj, američki konstruktor Robert Fulton (Little Britain, danas Fulton, 14. 11. 1765. – New York, 24. 2. 1815.) bacio se na novu znanost, strojarstvo, pokušavajući naći primjenu za tu vrstu pogona na brodovima. Prvi je parobrod sagradio 1803. godine, da bi na današnji dan 1807. godine uspostavio prvu redovitu liniju parobrodom »Clermont« na rijeci Hudson između New Yorka i Albanya.
Sagradio je i »Demologos« prvi ratni brod na parni pogon, ali nije doživio njegovu pokusnu vožnju. Fulton je najprije izučio zlatarski i urarski obrt. God. 1786. odlazi u Englesku, gdje upoznaje Watta, pa se počinje baviti strojarstvom. Patentirao je strojeve za predenje kudjelje, za izradbu konopa, za piljenje i poliranje mramora i naprave za savršenije ustave na kanalima. Objelodanio je Raspravu o poboljšanju kanalske plovidbe (eng. Treatise on the Improvement of Canal Navigation). U Parizu je 1801. izradio podmornicu Nautilus, koja doduše nije bila upotrebljiva; 1803. sagradio parobrod koji je postizao brzinu od 6 km na sat, i njime izvodio prve pokuse na Seini.
1970. – Prva misija na Veneru koja je uspjela poslati podatke s drugog planeta na Zemlju bila je sovjetska Venera 7 (ru. Венера-7) (oznaka proizvođača: 3V (V-70)), a to je ujedno bila i prva svemirska letjelica ljudskog porijekla koja se uspješno spustila na drugu planetu. Sonda teška 1180 kg lansirana sa Zemlje 17. kolovoza 1970. u 05:38:22 sati (UTC) iz Bajkonura bila je dio serijala sondi Venera za misije prema Veneri. Sonda je ušla u atmosferu Venere 15. prosinca 1970. Lander je katapultiran kada su atmosferski udari razbili međuplanetarnom busu vezu sa Zemljom.
Padobran se otvorio na visini od 60 km i atmosferska testiranja su počela s rezultatima da je 97 % atmosfere sačinjeno od ugljikova dioksida. Tijekom spusta, činilo se da padobran popušta, stoga je spust bio brži od planiranog. Kao rezultat toga, lander je udario od površinu Venere pri brzini od oko 16.5 m/s u 05:37:10 UTC. Činilo se da je lander zanijemio pri udaru. Međutim, snimajuće vrpce su i dalje radile. Nekoliko tjedana kasnije, pri pregledavanju vrpci, još 23 minute vrlo slabih signala je pronađeno na njima. Letjelica je sletjela na Veneru te se vjerojatno odbila o stranu pri udaru, ostavljajući antenu srednjeg pojačanja nepravilno usmjerenom za slanje jakih signala prema Zemlji. Jedini podaci koji su se vratili s površine bili su očitovanja temperature, koja su iznosila 475°C. (zg-magazin)