“Zakon o zaštiti životinja daje alate za rješavanje problema mnogobrojnih napuštenih životinja”

(Foto: www.prijatelji-zivotinja.hr)

„Mladunci kućnih ljubimaca završe na ulici, neki prežive, neki uginu od gladi i žeđi, a neki završe u skloništu koje trebaju financirati lokalne zajednice. U interesu je životinja, građana i lokalnih zajednica da se uvede reda, da se više ne dozvoli neodgovorno skrbništvo“, istaknuo je Luka Oman

Ivana Vranješ

Mreža za zaštitu životinja u subotu je na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića organizirala javno okupljanje na kojem se ukazalo na nužnost provedbe Zakona o zaštiti životinja.

Predstavnici udruga koje čine Mrežu za zaštitu životinja, ali i brojni građani u društvu udomljenih pasa i onih koji čekaju udomljenje natpisima na transparentnima pozvali su lokalne zajednice da što prije provedu kontrolu mikročipiranja pasa te trajnu sterilizaciju koju je već propisalo 90 općina i gradova. Apelirali su i na pojedince da ne napuštaju svoje životinje, da ih kastriraju i mikročipiraju.

„U sklopu naše kampanje Ili žmiriš ili si za kastraciju pokušavamo ukazati na veliki problem napuštenih mačića i štenadi, ali i lokalnim zajednicama ukazati kako novi Zakon o zaštiti životinja pruža priliku da riješe problem napuštenih životinja putem jednostavnog rutinskog zahvata koji se svakodnevno provodi u svijetu i ustaljena je praksa u skloništima za napuštene životinje, kao i u udrugama za zaštitu životinja. Smatramo da je propisivanje trajne sterilizacije uz kontrolu mikročipiranja dugotrajno učinkovito rješenje za financijske uštede i za sprečavanje patnji napuštenih životinja”, rekla je za ZG-magazin Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja.

Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman je naglasio kako moramo biti svjesni da su životinje napuštene zbog neodgovornosti skrbnika koji ne žele kastrirati svoje kućne ljubimce pa dolazi do neželjenog potomstva.

Zagreb mora provesti kontrolu mikročipiranja

„Mladunci kućnih ljubimaca završe na ulici, neki prežive, neki uginu od gladi i žeđi, a neki završe u skloništu koje trebaju financirati lokalne zajednice. U interesu je životinja, građana i lokalnih zajednica da se uvede reda, da se više ne dozvoli neodgovorno skrbništvo“, istaknuo je Oman. Dodao je da je novi Zakon o zaštiti životinja propisao odredbu da sve životinje u Hrvatskoj moraju biti mikročipirane, a lokalne zajednice na svojim područjima trebaju provjeriti jesu li svi psi označeni mikročipom. Druga odredba Zakona je mogućnost propisivanja trajne sterilizacije, čime se sprječava neželjeno potomstvo.

„Svaki grad i općina može primijeniti tu odredbu kao što je to učinilo 90 općina i gradova te time građanima daje do znanja da ukoliko se žele baviti uzgojem moraju biti registrirani, a ukoliko ne žele da njihove životinje imaju potomstvo moraju ih kastrirati. Mogući su i izuzeci od te odredbe, a onda to mora biti evidentirano, da se točno zna tko je zatražio da bude izuzet od te odredbe, zbog kojeg razloga, da iza toga stoji imenom i prezimenom, a ne da zbog neodgovornosti skrbnika pasa ispaštaju udruge i gradovi”, rekao je Oman. Naglasio je kako se u Zagrebu puno učinilo po pitanju zaštite životinja, ali se treba učiniti još više.

„Mislim da Zagreb mora imati burnu jesen i mora prvenstveno napraviti kontrolu mikročipiranja što je za veliki grad izazov i treba ga ozbiljno shvatiti, a očekuje se i predstavljanje redarstva za životinje što je vrlo pohvalno kao i propisivanje trajne sterilizacije. Ta je odredba prošla javnu raspravu i dobila iznimne pohvale. Građani znaju što žele, a žele da se ne izdvaja novac zbog neodgovornosti drugih građana. Grad Zagreb treba poslušati svoje građane i uvesti red”, dodao je Oman.

“Ne treba kupovati psa jer je previše onih napuštenih koje treba udomiti”

Marija Jakopanec iz sesvetske udruge za zaštitu i promicanje prava životinja „Rina“ je rekla kako je veliki problem što država i grad ne provode Zakon o zaštiti životinja te je iz godine u godinu sve više napuštenih životinja.

„Kroz našu udrugu godišnje prođe oko 300 pasa i mačaka, a dom ih pronađe oko 200. Najčešće se radi o leglima životinja čiji su skrbnici neodgovorni te su protiv sterilizacije. O potomcima svojih životinja ne žele brinuti i izbacuju ih na ulicu, a nekada završe u rijeci ili potoku i u udrugu dolaze u katastrofalnom stanju; njih 99 posto treba veterinarsku skrb te izvjesni period oporavka kako bi se udomili. Preporučujem ljudima da steriliziraju i čipiraju svoje životinje. To uopće ne mijenja njihov karakter, dapače postaju privrženije, mirnije“, rekla je Jakopanec.

Zagrepčanka Silva je veliki ljubitelj životinja i u lipnju ove godine udomila je kujicu iz romskog naselja.

„Što se tiče napuštenih pasa situacija je u Hrvatskoj katastrofalna. Svi se trebamo zalagati za mikročipiranje, steriliziranje životinja, ali i odgovornije vlasništvo“, rekla je za ZG-magazin Silva. Dodala je kako ne treba kupovati psa jer je i previše onih napuštenih i potrebno ih je udomljavanjem spasiti.

Ksenija Hasanović je prije šest godina udomila psa iz Dumovca. „Za mene je napuštanje životinja nešto strašno i to ćemo morati nekako riješiti. Treba probuditi svijest kod građana. Sretna sam što sam udomila psa iz Dumovca, udomila bih i druge, ali nemam uvjeta. No nadam se da ću u budućnosti imati uvjete za to“, rekla je Ksenija Hasanović.