Zajedno protiv korupcije

Znakovito je da smo po percepciji koruptivnosti samo bod ispred Crne Gore, a Slovenija je 10 bodova ispred nas

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Korupcija i licemjerje ne bi trebali biti neizbježni proizvodi demokracije, kakvi su nesumnjivo danas. – Mahatma Gandhi

Prestajem pisati o ratu u Ukrajini. Nije bilo i još nema pameti. Zašto onda pišem o regionalnim centrima za postupanje s otpadom? Posebno nakon što predsjednica Europske komisije, gospođa Ursula von der Leyen, više vjeruje nekom birokratu nego činjenicama. Zato jer se u mojoj naivnosti još uvijek nadam djelovanju Europske komisije u zaštiti novca poreznih obveznika.

Ako se predsjednica EK ogluši na rasipanje novca poreznih obveznika, svoj donkihotski pohod ću nastaviti preko Ureda europskog javnog tužitelja. Nisam siguran je li za njih prava tema kada se ne poštuje struka i zbog toga napravi šteta? Ipak ću pokušati, a ako ni to ne uspije, onda ću nastaviti s praksom upozoravanja, kako to radim cijeli život, držeći se jedne od mojih maksima: ja ću svoje od kukurikati, a hoće li svanuti – nije moj problem.

Nemojte misliti da sam toliko naivan da vjerujem kako mogu sam smanjiti udruženu bjelosvjetsku korupciju. Naravno da nisam, ali kada bi se tome priključili i Vi i Vi, pa da nas je više, pa da podržimo hrabre »zviždače« (https://udrugapomak.hr/) imam osjećaj da bi uspjeli barem percepciju koruptivnosti u Hrvatskoj dovesti na razinu prije članstva u EU. Kako nas je samo krenulo kada smo se upisali u visoko društvo i udružili s bjelosvjetskim lufterima. Znakovito je da smo po percepciji koruptivnosti samo bod ispred Crne Gore, a Slovenija je 10 bodova ispred nas.

Promašeni projekti centara za gospodarenje otpadom

Puno sam pisao o promašenim projektima regionalnih i/ili županijskih centara za gospodarenje otpadom. Projekti su promašaj zbog domaćih dvorskih savjetnika, pojačani s bjelosvjetskim znalcima prodavanja magle, uz amenovanje JASPERS-a. Kao podsjetnik, ovo je bio jedan od zadnjih apela na tu temu: https://zg-magazin.com.hr/trazimo-odgovornost-jaspers-a-2/

Umreženost između HR&EU birokracije, dvorskih savjetnika i JASPERS-a te njihova samouvjerenost kako mogu i dalje zacrtanim smjerom, čini se, ima dijamantnu strukturu. Nema ništa jačeg od njihove neraskidive povezanosti u stvaranju vlastite dobiti i kolektivne štete. Koristim grube riječi jer ne vjerujem da dvorski savjetnici ne vide elementarne pogreške. Ne, oni ih vide, ali kada je blef prošao jednom, pa drugi puta, pa … zašto mijenjati dobitnu kombinaciju.

Pod ruke mi je, igrom slučaja, došla Studija utjecaja na okoliš za RCGO Šagulje (.pdf). Dokument su izradile tri najveće konzultantske hrvatske tvrtke, više-manje sudionice na svim sličnim projektima. Dokument ima velikih i respektabilnih, 387 šarenih stranica. Na postizanju šarenosti radila su 33 suradnika. Zašto se rugam? Pa zato jer ne mogu zamisliti što njih 33 može napisati na 387 stranica za jednostavan zahvat kakav je centar gospodarenja s otpadom, kod kojeg je prostornim dokumentima određena lokacija i koji se sastoji od odlagališta, kompostane, i nekoliko linija za sortiranje.

Pri tome, osim malo prašine od drobljenja građevinskog otpada i malo miomirisa ako se ne zna kompostirati te malo jedva onečišćene vode, praktički nema nikakvog utjecaja na okoliš.

Stručnjaci pojma nemaju

Zašto to govorim? Pa radio sam ocjenu utjecaja na okoliš za proširenju 300 metara dugog gata u Splitskoj luci za kruzere, uz sufinanciranje EBRD-a. Dokument na »30-ak« stranica. Za sistem pročišćavanja otpadnih voda u Bihaću, koji je sufinancirala njemačka KfW banka dokument je imao koju stranicu više, zbog slika. Radio sam ocjenu utjecaja na okoliš za proširenje industrijske zone u Zranjaninu, pa na projektu koji je sufinacirala Svjetska banka… i na…

Projekti realizirani. Pitam se zašto su ti dokumenti, za realizirane projekte, s nekoliko puta većim utjecajem na okoliš od »Šagulja«, bili tako »tanki«? Jasno mi je. Ja sam pokrivao sva područja, od podzemnih voda do ultravioletnog zračenja iz svemira, pa nije bilo potrebe da se piše pisanja radi. Tražili su se samo jasne mjere, bez »bla bla« dodataka.

Naravno da ne poznajem nijedno područje tako dobro kao neki stručnjak za usku oblast. Ali mogu slobodno reći da o utjecaju na okoliš, ne samo »Šagulja«, znam više nego svih onih 33 stručnjaka zajedno, uključujući i sav personal tri tvrtke koji nije sudjelovao u radu na Studiji utjecaja na okoliš (SUO), uključujući i njihove domare.

Bruka i sramota

Nakon SUO-a »Šagulje« slijedi izrada dokumentacije za nabavu radova, usluga i opreme. A u SUO-u sam vidio nelogičnosti, koje se moraju ispraviti. Potrebno je nanovo izraditi i Studiju izvodljivosti i prijedlog tehnologije, inače od centra ništa. A ako se realizira na ovim temeljima, onda neke sam Bog pomogne budućim korisnicima.

Tehnologija centra, koliko nazirem iz SUO-a, slična je onoj izrađenoj za RCGO »Babina gora«. Ukratko – i bruka i sramota.

Pa i da tehnologija nije niti bruka, niti sramota, za postojeće količine otpada od 80 000 tona godišnje, kojeg će s godinama biti sve manje, predviđen je prerađivački kapacitet 25 % veći od maksimalno potrebnoga – 101 500 tona – kapacitet MBO (45 000 t), Sortirnica (40 000 t) i Kompostana (16 50 t).

SUO je dovršen u listopadu 2011. Računalo se s podacima popisa stanovništva iz 2011. godine. Prema SUO-u je 2021. godine (kao) bilo 385 000 stanovnika, čiji broj se planira smanjiti na 336 000 u 2052. godini.

Zašto nije angažiran niti jedan demograf?

Stvarno stanje pokazuje da je danas manje stanovnika nego što će ih biti, prema SUO-u 2052. godine do kada je planiran rad centra: 64 000 (Požeško slavonska Županija) + 130 000 (Slavonsko brodska) + 140 000 (Sisačko moslavačka) = 334 000. U SUO-u su računali s cijelom Sisačko – maslačkom županijom, a za dio naselja (Glina, Vrginmost,Topusko… barem 10 000 stanovnika) je predviđeno da gravitiraju prema Karlovcu i RCGO-u »Babina gora«.

Broj stanovnika bi, 2052. godine lako mogao biti ispod 250 000. Čudim se kako među 33 suradnika nije bilo mjesta za barem jednog demografa. Demograf bi znao da ima sve manje stanovnika, a bio bi posebno koristan kod logistike, kojom je predviđeno šest pretovarnih stanica. Upozorio bi da za koju godinu možda neće baš biti prevelike potrebe za pretovarom.

Demograf bi možda, kada to ne zna nijedan od 33 stručnjaka, ukazao na problem prijevoza otpada i sa stajališta utjecaja na klimu. Možda bi on znao da je transport svaki dan skuplji, i da od svake tone goriva nastane nekih 3,5 tona »eqCO₂«, čija taksa je danas nekih 100 €/t. Možda bi on upozorio da nije isto ako se troškovi podijele između (nepostojećih) 385 000 stanovnika i s njih puno manje.

Možda ipak pretjerujem s kritikom JASPERS-a. Uz ovakve lokalne znalce teško da se ne pokvari i najbolji.