“Zagrepčani ne trebaju plaćati neracionalno poslovanje Vodoopskrbe i odvodnje”

Zagrebački HSLS je na današnjoj konferenciji za novinare poručio da građani ne trebaju plaćati neracionalno poslovanje Vodoopskrbe i odvodnje (ViO). Stoga su uputili apel gradskoj vlasti da poskupljenje vode, umjesto najavljenih 15 posto, bude maksimalno pet posto, koliko je potrebno da se pokrije trenutni operativni gubitak poslovanja ViO-a.

»Svjesni smo da se desetljećima izuzetno malo ulagalo u vodoopskrbnu infrastrukturu Zagreba i da su potrebne investicije u mrežu, ali smatramo kako nije pošteno da građani plaćaju dugogodišnje neracionalno poslovanje ViO kroz poskupljenje«, istaknuo je na gradski zastupnik HSLS-a Kristijan Jelić. 

HSLS-ovci pozdravljaju najavljenih 300 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu u sljedećih pet godina posredstvom fondova Europske unije, no mišljenja su da bi 30 posto iznosa s koliko treba sudjelovati Grad Zagreb trebalo bi osigurati putem kratkoročnog kredita.

Predsjednik Savjeta HSLS-a za zaštitu okoliša i održivost prirode Mirko Budiša istaknuo je da je postojeća gradska vlast pobijedila na izborima zahvaljujući njihovu aktivizmu i skretanju pažnje na loše gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu. No Budiša kaže da je aktualno stanje s otpadom alarmantno jer se ne nudi rješenje postojećih problema pa zbrinjavanje ovisi o privatnim obrađivačima, pri čemu se kazne za loše gospodarenje otpadom čine neizbježnima.

Klasić: Umjesto da rješavaju probleme građana bave se preimenovanjem ulica

Zaključio je kako Zagreb treba hitno samostalno ili na temelju modela javno-privatnog partnerstva izgraditi centar u kojem će biti postrojenje za reciklažu i oporabu sa suvremenom energanom na otpad. Smatra da se samo tako može jamčiti zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec i postizanje cilja od najviše 10 posto odloženog otpada do 2035. godine.

Čelnik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić ukazao je da vijećnici stranke Možemo donose zaključke o preimenovanju ulica na području gradske četvrti Črnomerec, koje su već tri puta mijenjale naziv, dok im je rješavanje komunalnih problema sporedno.

»Većini građana suočenih sa svakodnevnim životnim problemima i povećanjem životnih troškova zasigurno više nisu bitne ideološke podjele koje traju više od 70 godina. Na nesreću građana, politička preorijentacija gradskih vlasti i izostanak sustavnih promjena u upravljanju gradom ponovno su glavni motiv za promjene naziva ulica kako bi se prikrilo nerješavanje komunalnih i svakodnevnih problema u gradu«, kaže Klasić.

HSLS-ovci smatraju da trenutačno postoje važnija pitanja od preimenovanja ulica i trgova, osobito imajući u vidu dodatne troškove za građane i poduzetnike, koji su im u postojećim prilikama uistinu suvišni. (ZG-magazin)