Zagrebu ne trebaju spremnici za prikupljanje odbačene obuće
(Naslovna fotografija: Matej Knežević)
Treba samo pogledati primjer Zagrebačke županije: npr. spremnike za zajedničko odlaganje tekstila i obuće imaju Ivanić-Grad i Samobor, a takvo rješenje primjenjuju i gradovi i općine na području Krapinsko-Zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Brodsko-posavske, Istarske, Međimurske županije…
Boris Jagačić
Nakon što je objavljen izvještaj Europske komisije o odvajanju i recikliranju otpada u glavnim gradovima EU-a za 2015., prema kojem je Zagreb zauzeo neslavno, posljednje mjesto, aktivisti Zelene akcije prozvali su lani hrvatsku metropolu »europskom prijestolnicom smeća«. Ispostavilo se da se u Zagrebu odvaja manje od 2 % pa čak i samo 1 % ukupne količine komunalnog otpada, dok se, primjerice, u susjednoj Ljubljani odvaja i reciklira više od 60 posto takvog otpada.
No samostalni savjetnik za zaštitu okoliša dr. sc. Viktor Simončič ističe da se radi o grubim podatcima jer se oni odnose samo na kućanstva te su stvarni pokazatelji za Zagreb ipak nešto povoljniji, ako se u obzir uzmu još i tvrtke. Naime, Simončinč napominje kako u Zagrebu ima puno malih privatnih tvrtki koje predano odvajaju, ali i sakupljaju nemale količine korisnog otpada. Zbog toga se čudi da se predstavnici gradske vlasti nisu potrudili demantirati podatke koji su poprilična blamaža za prvi grad Hrvatske.
Odvajanje papira je od velike važnosti jer njegov udio u miješanom komunalnom otpadu Hrvatskoj već desetljećima prelazi 20 % ukupne mase, a posljednjih deset godina bilježi stalni rast. Upravo iz tog razloga u Zagrebu je stavljen naglasak na papir kako bi se potaknula njegova reciklaža
U međuvremenu, u Zagrebu je povećan broj i vrsta spremnika za odvajanje. Postavljeni su spremnici za odvojeno prikupljanje tekstila, pred kućne pragove dostavljene su posude za odlaganje papira… Dalo bi se zaključiti da stvari idu nabolje, ali nas stručnjak za okoliš demantira. Ukazuje da je, kada se sve skupa sagleda, udio odvojenog prikupljanja otpada kod građana zanemariv. Tvrdi kako sistem posuda za odvojeno odlaganje otpada u velikim gradovima ne funkcionira te navodi primjer Njemačke, gdje građani imaju dužu tradiciju odvajanja otpada, pa se opet događa da se u te spremnike odbacuju stvari kojima ondje nije mjesto. Na kraju se otpad također mora sortirati.
Simončič se stoga čudi zbog čega i Zagreb ne razmatra jedno prokušano inovativno rješenje za reciklažu koje uključuje sortirnicu, a razvila ga je domaća tvrtka.
Papir – vrijedna sirovina
U Čistoći d.o.o. – podružnici Zagrebačkog holdinga pak kažu da već nekoliko godina unapređuju sustav odvojenog prikupljanja otpada. Kontinuirano se povećava broj zelenih otoka na javnim površinama koji čine skupinu spremnika za odvojeno skupljanje otpada – plastika, papir, staklo i tekstil.
Čistoća je tako u 2014. godini postavila 169, a u 2016. godini je taj broj porastao na 607 zelenih otoka na javnim površinama u gradu Zagrebu. Povećanje broja pojedinačnih spremnika za odvojeno skupljanje otpada po vrstama je slijedeće:
- papir 2014. g. – 1.879, 2016. g. – 2.131 (+ 258)
- plastiku 2014. g. – 1.153, 2016. g. – 1.643 (+ 490)
- staklo 2014. g. – 1.483, 2016. g. – 1.569 (+ 86)
Odvajanje papira je od velike važnosti jer njegov udio u miješanom komunalnom otpadu Hrvatskoj već desetljećima prelazi 20 % ukupne mase, a posljednjih deset godina bilježi stalni rast. Upravo iz tog razloga u Zagrebu je stavljen naglasak na papir kako bi se potaknula njegova reciklaža. Stoga se od kolovoza 2016. godine obavlja podjela spremnika za odvojeno prikupljanje papira individualnim korisnicima (obiteljske kuće). Trenutno ih je podijeljeno 64 190.
Treba ipak ukazati na probleme na terenu. Naime, svim objektima, neovisno o broju kućanstava, time i stanara dostavljeni su spremnici jednakih dimenzija (volumena) pa je tako kuća s jednim stanarom imala isti kapacitet za odlaganje papira kao i zgrada s npr. šest ili više stanova s 20-ak stanara. Također, još u veljači ove godine posude za papir postavljene pred kućnim vratima praznile su se samo jednom mjesečno zbog čega su konstantno bile zatrpane. Nakon toga gradonačelnik Milan Bandić naložio je da se poveća broj odvoza na dva te je najavio da će se »po potrebi« to raditi i češće pa stvari sad nešto bolje funkcioniraju.
Za odvoz papira Čistoća koristi 12 kamiona, a ukupna količina papira u 2016. godini skupljena iz spremnika za papir za kućanstvo iznosila je 1512 tona. Riječ je o vrijednoj sirovini čijim prikupljanjem se može osigurati više prostora u spremnicima za miješani komunalni otpad, smanjiti količine otpada na odlagalištu, sačuvati šume, uštedjeti energiju te smanjiti onečišćenje vode i zraka.
S druge strane, tu su i spremnici za plastiku, koji su konstruirani samo za boce te je u njih teško odložiti nekakvu drugu plastičnu ambalažu (ili drugu vrstu plastičnog otpada) koja bi se također mogla oporabiti zbog čega ona mora završiti u mješovitom otpadu.
Napomenimo, građani u spremnike za plastiku osim PET boca mogu odložiti i:
• Polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.;
• Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih proizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
• Čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP;
• Pjenastu ambalažu od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, zaštitnu ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
• Ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo, TetraPak ambalažu i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
(Za pojašnjenje kratica pogledati: https://zg-magazin.com.hr/kako-se-oznacava-pojedina-vrsta-plastike/)
Sve više spremnika, ali…
Kada je pak riječ o tekstilu, Čistoća je i po tom pitanju zadnjih godina napravila značajne pomake.
U 2014. godini u reciklažnim dvorištima postavljeni su spremnici, a prvi spremnici za tu namjenu na javnim su površinama postavljeni u 2015. godini. Prema podatcima iz Čistoće, u ovom trenutku u Zagrebu trenutno imaju 337 spremnika za odvojeno skupljanje tekstila. Ukupno je u 2015. godini podružnica Čistoća prikupila od građana 145 tona otpadnog tekstila, a u 2016. godini 264 tone, što je porast od 80 %.
U Čistoći se hvale dobrim odazivom građana, što potkrepljuju podatcima o skupljenim količinama. No moglo se i bolje. Naime, na terenu smo zamijetili da mnogi građani u kontejnere za tekstil odbacuju i obuću, što u zagrebačkom slučaju nije prihvatljivo. U Čistoći doznajemo da postavljanje zajedničkih spremnika za tekstil i obuću trenutačno nije u planu iako se takvo rješenje građanima pokazalo najspretnijim. Treba, međutim, samo pogledati primjer Zagrebačke županije; npr. spremnike za zajedničko odlaganje tekstila i obuće imaju Ivanić-Grad i Samobor, a takvo rješenje primjenjuju i gradovi i općine na području Krapinsko-Zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Brodsko-posavske, Istarske, Međimurske županije… A (ne slučajno) koriste ga i hrvatski susjedi u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. U Zagrebu stare bi cipele trebalo ostavljati u reciklažnim dvorištima.
Zanimalo nas je što se događa s tekstilnim otpadom koji se sakupi u zagrebačkim spremnicima, na što nam iz Čistoće odgovaraju da ga predaju »ovlaštenoj osobi za obradu tog otpada na području Republike Hrvatske«, ne navodeći o kojoj je tvrtki riječ. Poručuju da se na taj način pridonosi modelu kružnog gospodarstva prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i smjernicama u tek donesenom Planu gospodarenja otpadom RH.
Spomenimo još i da podružnica Čistoća dva puta godišnje pruža uslugu odvoza glomaznog (krupnog) otpada na zahtjev bez naknade putem obrasca, prema rasporedu za gradske četvrti koji je objavljen na mrežnim stranicama komunalnog poduzeća. Na taj način građani mogu sigurno zbrinuti krupni otpad pa tako i odbačene madrace (što je bio i upit jednog od naših čitatelja).
Za kompostiranje zainteresirano 18 500 Zagrepčana
Podsjetimo, na temelju Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2017. – 2022. gradonačelnik Milan Bandić objavio je Javni poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u projektu kućnog kompostiranja otpada koji je bio otvoren do 7. kolovoza.
Projekt je pokrenut s ciljem uspostave cjelovitog održivog sustava gospodarenja otpadom, poticanja ekoloških vrijednosti te smanjenja ukupne količine otpada koja završava na odlagalištima. Javni poziv upućen je vlasnicima samostalnih stambenih jedinica i obiteljskih kuća s okućnicom.
Prema podatcima Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom (ZCGO), koji provodi taj projekt s danom 27. srpnja zaprimljeno je 16 375 prijavnica građana za kompostiranje (prijavnice koje su pristigle putem pošte) te 2108 prijavnica koje su stigle na elektroničku adresu kompostiranje@zgh.hr i pozivnog centra. Ukupno se radi o 18 483 prijava. Zainteresirani će na prijavljene adrese, bez troškova dobiti spremnike za kućno kompostiranje. Komposteri će se dostavljati tijekom kolovoza i rujna.
Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomoć niza živih organizama pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Biootpad koji se može kompostirati uključuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti čak za trećinu. Time se pomaže u rješavanju gorućeg problema zaštite okoliša RH. Odvajanjem otpada smanjuje se onečišćenje podzemlja procijedim vodama s odlagališta, stvaranje stakleničkog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama, ali i opasnost od požara. Time se izbjegava i upotreba umjetnih gnojiva u vrtovima koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugrožavaju zdravlje ljudi, biljaka, životinja. Kompostom se poboljšava struktura tla i sprečava isušivanje.
Prilikom kućnog kompostiranja, u cilju minimaliziranja potencijalnih negativnih učinaka kompostiranja posebno treba voditi računa o pravilnom odvajanju biootpada odnosno za kompostiranje se može koristiti sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka.
Načini rješavanja problema s kompostiranjem:
Ako kompostna hrpa smrdi, znači da nedostaje kisika ili ima previše dušika. Kompostnu hrpu je potrebno preokrenuti kako bi se omogućilo prozračivanje te dodati suhog materijala da upije vlagu (npr. grančice, suho lišće). Ako je kompostna hrpa presuha potrebno ju je pošpricati vodom, pri čemu treba paziti da se ne pretjera iz razloga što prevelike količine vode zatvaraju zračne prolaze te dovode do ugibanja mikroorganizama kojima je potreban zrak čime se usporava proces kompostiranja. Ako je kompostna hrpa prevlažna potrebno ju je preokrenuti i dodati materijala koji će upiti suvišnu vlagu (npr. piljevina, suho lišće). Ako je kompostna hrpa prevlažna i privlači kukce, pojačano sakupljanje muha ukazuje na prisutnost mesnih otpadaka u kompost, a njih se ne smije stavljati u kompostnu hrpu. Isto tako preporučljivo je da se otpatke povrća i voća prekrije tankim slojem zemlje ili lišća. Ako se prilikom kompostiranja vodi računa o gore navedenim pravilima tada će biti osigurani svi preduvjeti za pravilno kompostiranje pri čemu će se izbjeći potencijalni negativni učinci procesa kompostiranja, pojašnjavaju u ZCGO-u.