Zagrebački HSLS traži procjenu učinkovitosti nove prometne regulacije u Deželićevoj

Klasić: Pretvaranje jedne vozne trake u biciklističku stazu u Deželićevoj ulici »neviđena bedastoća«

(Foto: Boris Jagačić)

HSLS grada Zagreba u ponedjeljak je pozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića da provede procjenu učinkovitosti nove regulacije prometa u Deželićevom prilazu, kao i mjerenje prometa biciklista i automobila ne bi li se sukladno tome uspostavilo najučinkovitije prometno rješenje.

Poručuju kako se prometna rješenja ne mogu donositi bez prometne studije.

Čelnik zagrebačkog HSLS-a Darko Klasić ustvrdio je da je pretvaranje jedne vozne trake u biciklističku stazu u Dežalićevoj ulici »neviđena bedastoća«, koja je uzrokovala novi prometni čep, a biciklista na stazi gotovo da i nema.

»Nova regulacija prometa je uvedena prema želji pojedinaca, bez ozbiljne prometne studije i sigurno nakon mjesec dana zahtjeva procjenu učinkovitosti«, poručio je.

Više novaca za sport

Zagrebački HSLS traži i hitnu uspostavu nove regulacije promet u Šoštarićevoj i Palmotićevoj ulici te da se u zagrebački proračun za 2023. godinu ugradi projekta izgradnje novog mosta preko Save. Tvrde kako je rekonstrukcija Jadranskog mosta razotkrila je veličinu problema u povezivanju centra i sjevernog dijela grada s Novim Zagrebom.

Na sjednici Gradske skupštine u četvrtak fokus će biti na prijedlogu o izmjenama i dopunama proračuna Grada Zagreba, na polugodišnjim izvješćima Holdinga, ZET-a, Velesajma, ZG centra za gospodarenje otpadom i novim zaduženjem grada Zagreba u iznosu od 300 milijuna kuna za realizaciju kapitalnih objekata.

Gradski zastupnik Kristijan Jelić kazao je kako posebno zabrinjava izvješće ZET-a iz kojega je vidljivo da javni gradski prijevoznik trenutno duguje 152 milijuna kuna dobavljačima duže od 90 dana, dok se poslovanje i dalje bazira gotovo isključivo na subvencijama (77 % ). Jelić smatra kako je to dugoročno neodrživo.

Pozdravio je što će se povećati izdvajanje za program javnih potreba u sportu Grada Zagreba sa 115 na 135 milijuna kuna. Time je zapravo vraćen iznos iz prethodne pandemijske godine u kojoj je bilo minimalan broj značajnijih sportskih događaja. »Bazični sportovi kao atletika, plivanje i borilački sportovi ovise o tim dotacijama i bez njih bi teško mogli funkcionirati«, prokomentirao je Jelić. (ZG-magazin)