Zagrebačke šume mogle bi zaposliti 500 ljudi

Zlatko Bikić: Udio šumarstva u hrvatskom BDP-u od samo 1,4% vrlo je mali i postoji velika mogućnost  za njegovo povećanje. Izračuni koje smo radili u Savezu pokazuju da se samo dobrim gospodarenjem privatnim šumama može ostavriti rast BDP-a od 1% i više ako se prihvate naši projekti

Razgovarao: Boris Jagačić

Na području grada Zagreba ima gotovo 25 tisuća hektara šuma od čega je 8370 ha u privatnom vlasništvu. Iako su neki od tih posjeda zapušteni, a vlasnici nerijetko i ne znaju gdje se, riječ je o posjedima koji imaju značajnu vrijednost. U razgovoru za Zg-magazin predsjednik Saveza „Privatne šume“  dip. ing.  Zlatko Bikić otkriva kako te šume imaju nezanemariv gospodarski potencijal pa bi se tako u šumarstvu samo na području Zagreba u relativno kratkom roku moglo zaposliti 500-tinjak osoba.

Možete li nam za uvod reći kada je i na čiju inicijativu osnovan Savez privatnih šumovlasnika  – „Privatne šume“?

Savez Privatne šume je osnovan 2009. godine na inicijativu već formiranih udruga vlasnika šuma u koje su udruženi pojedinačni šumovlasnici koji su prepoznali mogućnost  da kroz zajednički rad mogu poboljšati gospodarenje privatnim šumama. Cilj Saveza je unaprijediti očuvanje postojećih šumskih površina u privatnom vlasništvu uz istovremeno povećavanje i utvrđivanje svih vrijednosti šume koji se, moram napomenuti, ne sastoje samo i isključivo od drveta. Kod nas su, nažalost, zapostavljeni sporedni šumski proizvodi kao što su gljive i drugi šumski plodovi te biomasa kao obnovljiv izvor energije, a tu su i općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) …

Koliko je šumskih površina na području Zagreba u privatnom vlasništvu?

Na području Grada Zagreba je ukupno 24 968,25 ha šuma od čega je 8 730,95 ha u vlasništvu države i gospodarenju Hrvatskih šuma d.o.o.,6 753,37 ha ili 27,04 % je u privatnom vlasništvu,a 9 483,93 ha je u vlasništvu drugih osoba i tim posjedima raspolažu crkva, razne tvrtke i Grad Zagreb.

U kakvom su stanju ti posjedi?

Posjedi su, ovisno o gospodarenju, u različitim stanjima. Hrvatske šume imaju kontinuitet u gospodarenju sukladno planovima koji se stalno obnavljaju, dok je kod privatnih šuma dosad prevladavala potpuna neorganiziranost gospodarenja. To se počelo mijenjati donošenjem programa gospodarenja i aktivnostima udruga na zajedničkom, kvalitetnijem gospodarenju, s obzirom da usitnjenost posjeda, neriješeno imovinsko stanje, nedostatak stručnosti i nepostojanje tehničkih prepostavki u vidu mehanizacije  kod svakog šumoposjednika nije omogućavala kvalitetnije gospodarenje.

Mnogi vlasnici ni sami ne znaju lokaciju svojih posjeda niti su svjesni njegove vrijednosti. Popravlja li se štogod situacija po tome pitanju?

Još jedan od problema je naslijeđena šuma u kojoj nasljednici nikad nisu bili što samo govori kakav je stav mlađe populacije o šumi. Smatramo da bi uvođenjem poreza na imovinu trebalo obuhvatiti i šumska zemljišta kojima se ne gospodari sukladno planovima gospodarenja. Problem granica između posjeda bio bi tada vrlo brzo bio riješen, a proizvodi iz privatnih šuma došli bi na tržište legalnim tokovima, dok bi se vrijednost posjeda konstantno povećavala. Za one pak koji ne budu radili u skladu sa programima gospodarenja neka se donese porez za financiranje cesta i ulaganja u očuvanje okoliša i OKFŠ.

Jedan od najljepših ukrasa Zagreba su svakako njegovi parkovi i zelena podsljemenska zona. No, devastiranje pošumljenih područja događa se gotovo svakodnevno – od pretjerane izgradnje, ilegalnog rušenja stabala, roštiljada na neadekvatnim mjestima. U Parku prirode Medvednica može se čak naići i na moto-cross vozače(!) O smeću da i ne govorimo … Provodi li se dovoljan nadzor šumskih područja?

U samom pitanju se nalazi i odgovor. Sve ovo što ste naveli veliki su problemi koji su propisima i Zakonom o šumama regulirani, ali nitko dosad nije provodio nadzor uz paralelnu suradnju s institucijama zaduženim za sankcioniranje neprimjerenog ponašanja. Savez Privatne šume je, međutim, formirao Izvidničku službu za privatne šume, proveo edukaciju prvih izvidnika, pribavio karte, GPS navigacijske uređaje i donio Pravilnik o radu službe. Od 1. siječnja ove godine naši su izvidnici krenuli u svoje ophodnje. Uvjereni smo da će vrlo skoro naši rezultati pokazati opravdanost projekta te da će nas institucije i lokalna samouprava prepoznati i dati nam podršku.

A kakva je situacija s pošumljavanjem? Vodi li se općenito dovoljno brige o obnavljanju šuma i ekologiji?

Pošumljavanje je dio gospodarenja koji bi se trebao provoditi nakon ostalih radova u šumi, a kako se oni ne izvode u skladu sa programima zaobilazi se i samo pošumljavanje. Ispravan slijed jest i mora biti: donošenje programa gospodarenja za sve privatne šume, izvođenje radova u skladu sa programima, a zatim i nadzor. Na taj način će i privatne šume obiti jednaki oblik kao i državne. To je jedan proces, ali kada nadležne institucije, ali i sami vlasnici šuma shvate da svi imaju korist od uređenih privatnih šuma, kotač promjena će se brže zavrtjeti. Vlasnici privatnih šuma učlanjeni u udruge educirani su i rade na tome, ali, ponavljam, to je proces koji traje.

Šumarstvo predstavlja značajan udio u BDP-u nekih zemalja. Kako tu stoji Hrvatska?

Udio šumarstva u BDP od samo 1,4% vrlo je mali i postoji velika mogućnost  za njegovo povećanje. Izračuni koje smo radili u Savezu pokazuju da se samo u privatnim šumama može ostvariti rast BDP-a od 1% i više ako se prihvate naši projekti. O detaljima ćemo razgovarati sa mjerodavnima jer se puno naših ideja i projekata obezvrijedilo lošim kopiranjem.

Imaju li šume na području Zagreba i Županije neki značajniji gospodarski potencijal koji bi doprinio novom zapošljavanju? O koliko se radnih mjesta radi?

Vidim da ste upućeni u jedan dio naših razmišljanja te ću vam odgovoriti da samo na području Zagreba postoji mogućnost zapošljavanja za više od 500 ljudi u šumarstvu i srodnim djelatnostima, a što je najbitnije nakon nekoliko godina ta radna mjesta ostaju trajna i samoisplativa, dok je korist za društvo je višestruka.

Možete li nam ukratko opisati rad udruga koje su učlanjene u vaš savez?

Rad udruga je ograničen sa sredstvima kojima raspolažemo, ali entuzijazam šumovlasnika, njihovo volontiranje i sudjelovanje vlastitim sredstvima daju nam volju za nastavak rada. Naše su udruge dosad provele niz edukacija, predavanja. Započeto je uređenje poučne staza na Vukomeričkim goricama, formirana izvidnička služba, uređuje se mjesto u Kupinečkom Kraljevcu za prihvat roba iz šuma šumovlasnika. Formirali smo info-centar namijenjen vlasnicima šuma putem kojeg oni mogu dobiti sve informacije vezane za svoj šumski posjed te. Cilj nam je na jednom mjestu prikupiti sve informacije te ih proslijediti prema nadležnim institucijama na potrebno postupanje. Spomenuo bih još suradnju koju smo ostvarili s nekim školama sa školama, nastupali smo na sajmovima, bili u Sloveniji na međunarodnim licitacijama trupaca posječenih u privatnim šumama, što će i nama biti daleko lakše organizirati s ulaskom u EU budući da se ukidaju carine i administrativne zapreke u izvozu. Surađujemo s Hrvatskim šumama,sudjelujemo u radu komisije Zavoda za zaštitu prirode u određivanju Natura područja za Hrvatsku…  Sve naše aktivnosti mogu se pratiti na našoj web stranici www.privatnesume.com. Vama se pak na kraju zahvaljujem na iskazanom interesu jer će našim prisustvom u medijima proces pravog vrednovanja biti prepoznatljiviji i brži.