Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom, sagrađena Lujzinska cesta

Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom, sagrađena Lujzinska cesta

(Foto: Wikipedija)

Papa Pio IX. koji je 11. prosinca 1852. objavio svečanu bulu Ubi primum placuit, kojom se određuje da Zagrebačka biskupije postaje nadbiskupijom, a grad Zagreb, odnosno crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije njezinim sjedištem

Dogodilo se na današnji dan, 11. prosinca:

1811. – Sagrađena Lujzinska cesta: Od Karlovca do Rijeke prve prometne trase tijekom srednjeg vijeka kroz Gorski kotar do riječkog primorja uspostavljaju se takozvanim karavanskim putovima. To su bile utrte staze kojima su pješaci uz pomoć utovarnih životinje prvo radili raznovrsnu robu, najprije za vlastite potrebe, a s vremenom i u tranzitu. Prometna važnost takvih putova posebno je porasla tijekom 16. i 17. stoljeća, a važna prekretnica dogodila se na početku 18. stoljeća zbog razvoja pomorske trgovine povećanog interesa za kvarnerske luke. No postojeći prometni putovi nisu bili prikladni za prijevoz robe.

Miljokaz na Lujzijani kod Nadvučnika

Stoga su sagrađene tri najvažnije makadamske poveznice od Karlovca prema Kvarneru. Najstarija je Karolinska cesta duga 106 kilometara (građena od 1726. do 1732.), zatim Jozefinska (1765. – 1779.) i naposljetku Lujzinska cesta (1803. – 1811.), dugačka 141 km. Gradnja te ceste dovršena je 11. prosinca 1811. kao najsjevernije ceste između Hrvatskog primorja i unutrašnjosti, a za razliku prvih dvaju, bila je prva cesta koja je zadovoljavala sve ondašnje uvjete i potrebe. Glavni pobornik njene gradnje bio je biskup Maksimilijan Vrhovac, a financiralo ju je i njom upravljalo dioničko društvo. Cestu je projektirao podmaršal F. Vukasović, koji je i nadzirao izgradnju njezina dijela od Rijeke do Netretića. Izgrađena je s kolnikom širine 8,2 m, uzdužnim nagibima uglavnom manjima od 4 %, te s vrsnim kamenim mostovima i podziđem.

Ubrajala se među najbolje ceste Austro-Ugarske Monarhije, Svojom je sjajnom tehnikom izvedbe na početku 19. stoljeća otvorila novu eru građenja modernih planinskih česta na području hrvatskog krša. Prema planovima, Lujzinska je cesta išla od Rijeke do Gornjeg Jelenja, kroz Zalesinu do Skrada, preko Vrbovskog do Severina na kupi i Male Jelse do Karlovca. Cesta je podržavljena 1881., kada se promet već bio smanjio zbog sve većeg značenja željeznice.

1852. – Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupija: Zagrebačku biskupiju utemeljio je 1094. godine ugarski kralj Ladislav, a od 13. stoljeća zagrebački biskupi nastaje se odvojiti od ugarske crkvene hijerarhije i postati nadbiskupija. Do sredine 19. stoljeća sprječavale su to nepovoljne političke okolnosti. No 1850. sam kralj Franjo Josip I. potpisao je odredbu kojom se Zagrebačka biskupija uzvisuje na čast nadbiskupije za hrvatsko-slavonsku crkvenu pokrajinu.

Zbog otpora ostrogonskog i kaločkog nadbiskupa Sveta je Stolica odgađala konačno rješenje dvije godine, ali zahvaljujući ponovnoj urgenciji bana Jelačića, nastojanju bečke Vlade te zauzimanju papinskog nuncija u Beču, nadbiskupa i kardinala Mihalja Viale-Prela, sve je riješio papa Pio IX. koji je 11. prosinca 1852. objavio svečanu bulu Ubi primum placuit, kojom se određuje da Zagrebačka biskupije postaje nadbiskupijom, a grad Zagreb, odnosno crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije njezinim sjedištem. Novoj nadbiskupiji podređene su biskupije koje su do tada sa zagrebačkom pripadale kaločkoj nadbiskupiji.

1938. – Jugoslavija: Održavaju se posljednji izbori za Skupštinu prije Drugog svjetskog rata; izabrani zastupnici koji se za rata nisu kompromitirali suradnjom s okupatorima.

Ivan IV, portret Viktora Vasnetsova (1897.)

1533. – Rusija: Nakon smrti moskovskoga velikoga kneza Vasilija III. koji je 1531. godine dogradio Kremlj u današnjem obliku, zavladao je njegov trogodišnji sin Ivan IV. (Grozni).

1936. – Velika Britanija: Engleska je kruna na ovaj dan potresena prvorazrednim skandalom kada je 1936. godine kralj Edward VIII. abdicirao kako bi se mogao oženiti ženom svog života, Wallis Simpson.

1941. – Njemačka, saveznica Japana objavila je rat Sjedinjenim Američkim Državama.

1946. – SAD: U New Yorku osnovana Zaklada Ujedinjenih naroda za pomoć djeci (UNICEF). Jugoslavija postaje njezina članica 20. 11. 1947. godine. Ujedinjeni narodi 1989. prihvaćaju Konvenciju o pravima djeteta.

1911. – Nizozemska: U Maastrichtu najviši predstavnici 12 članica Europske zajednice potvrđuju da je cilj do 1999. oblikovati savez sa zajedničkim gospodarskim prostorom, zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom te jedinstvenim platnim sredstvima (CU, European Currency Unit ili europska valuta jedinica). (ZG-magazin)

Komentiraj

*