Zagreb podiže Spomenik žrtvama Holokausta
(Ideja o podizanju spomenika žrtvama Holokausta potekla je od istaknutog filmskog producenta Branka Lustiga)
Neki su gradski zastupnici predbacili da bi spomenik trebao očuvati sjećanje ne samo na žrtve Trećeg Reicha, već i na one koji su ubijeni pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske (NDH)
Pokraj Glavnog kolodvora u Branimirovoj ulici Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta, kao gestu sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Drugom svjetskom ratu, odlučeno je u utorak na sjednici zagrebačke Gradske skupštine. Spomenik će se raditi prema idejnom rješenju akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl. ing. arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom natječaju, a njegovo podizanje na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih željeznica će se financirati iz gradskog proračuna.
Prijedlog je Skupštini podnio gradonačelnik Milan Bandić i podržala ga je većina gradskih zastupnika.
Oblikovno je Spomenik koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa »Zidom plača« u Jeruzalemu. Njegovu kompoziciju sačinjava zid kofera postavljen na horizontalu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba. Spomenik čini monolitna tamno siva betonska ploha dimenzija 12 x 24 m, debljine 35 cm, izdignuta 5 cm iznad hodne plohe, a u beton je utisnuto šest milijuna sitnih Davidovih zvijezda, nepravilno u svim smjerovima.
»Spomenik žrtvama Holokausta gesta je sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi. Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova, koje su počinili Treći Reich i njihovi saveznici od 1933. do 1945.«, navodi se, među ostalim, u obrazloženju odluke.
U obrazloženju je pojašnjeno da riječ Holokoust označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja.
»Prije deportacije, Židovima je tako rečeno da se spakiraju i sa sobom ponesu samo najnužnije stvari. Progon iz svojih domova žrtvama je nudio barem utjehu da sa sobom mogu ponijeti ono najdragocjenije. Redukcija prtljage svela je čitav dotadašnji život čovjeka na jedan kofer. Po dolasku na kolodvor, nacisti su im naredili da ih ostave, s obećanjem da će im biti poslani, a zarobljenici su im u nadi vjerovali. Ideja spomenika s oko tri stotine kofera na zagrebačkom Glavnom kolodvoru kao mjesta odlazaka i dolazaka esencija je prisutne odsutnosti i metafora otetih života«, nastavlja se u obrazloženju.
No neki gradski zastupnici predbacili su da bi spomenik trebao očuvati sjećanje ne samo na žrtve Trećeg Reicha, već i na one koji su ubijeni pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Vesna Nađ (SDP) podsjetila je da je Holokaust bio sustavni progon Židova koji je provodio Treći Reich i njegovi saveznici od 1933. do 1945. godine, ali da se danas u Hrvatskoj mora jasno i glasno reći da je ustaški režim bio njegov dio. Ipak, najavila je da će Klub gradskih zastupnika SDP-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez podržati prijedlog.
No Rada Borić (Nova ljevica) otvoreno je pak rekla da Klub zastupnika lijevog bloka neće podržati spomenik u predloženom obliku, jer je rečeno da se njime obilježava sjećanje na šest milijuna Židova ubijenih u Holokaustu, ali ne i sjećanje na zagrebačke ili hrvatske Židove, kao ni Srbe ni Rome ni ostale protivnike NDH ubijene u logorima.
Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević je napomenula kako je ideja o postavljanju tog spomenika došla od Branka Lustiga, osobe koje je Holokaust preživjela. Osvrćući se na istup Rade Borić kazala je da je gradonačelnik Milan Bandić vrlo jasno rekao da se u Zagrebu već osnovao Centar za toleranciju i Muzej tolerancije te da se pripremaju projekti koji bi uz pomoć europskih sredstava uredili takav prostor.
Njegova će lokacija biti na mjestu nekadašnje »Prve tvornice ulja« u Ulici Ljudevita Posavskog. Ispred Centra ili Muzeja bit će postavljen i spomenik zagrebačkim i hrvatskim žrtvama, najavila je Pavičić-Vukičević.
Idejno rješenje Spomenika žrtvama Holokausta može se vidjeti na:
(ZG-magazin)