Zagreb je sve u manjoj mjeri “grad na vodi”
Jedan od najvećih i najbogatijih vodonosnika u Hrvatskoj je zagrebački vodonosnik na obje obale rijeke Save, a on postaje trajno ugrožen i to kvalitativno i kvantitativno
Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora SLAP, na Svjetski dan voda 22. ožujka izdala je priopćenje u kojem, između ostalog, upozorava na činjenicu da Zagreb prestaje biti bogat vodom. Jedan od najvećih i najbogatijih vodonosnika u Hrvatskoj je zagrebački vodonosnik, a on postaje trajno ugrožen i to kvalitativno i kvantitativno, upozoravaju iz Udruge. U pripoćenju napominju kako rijeka Sava pokazuje smanjenje protoka, produbljuje korito, gubi nanos te bilježi godišnji pad vodostaja za 15 cm, odnosno oko 3 m u posljednjih 20 godina! Istodobno, smanjuju se i protoci potoka Medvednice, a podzemne vode u lijevom i desnom zaobalju na širem području grada Zagreba također su u opadanju.
Zbog svega navedenoga u Udruzi SLAP ukazuju na značaj izgradnje višenamjenskih vodnih stuba (brana) na Savi oko Zagreba, što bi omogućilo upravljanje hidrotehničkim sustavom rijeke Save, kontroliranje razine podzemnih voda i omogućiti njihovo prihranjivanje, kao i stvaranje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije. “Zelene površine u zaobalju Save treba nadopuniti sustavom kontroliranih novih Bundeka i tako stvarati viziju Zagreba – grada na vodi te započeti sadnju stabala na cijelom području Zagreba radi zadržavanja vode i plodog tla. “, navodi se u pripćenju. Uz to, Zagreb bi, smatraju u Udruzi, trebalo uljepšavati nizom novih fontana, vodoskoka te šetnica uz potoke, kao i oživjeti Sofijin put, Cmork i dr. , ali i hitno započeti s realizacijom korištenja geotermalne energije projekta „Blato“. Radi ekološke dobrobiti za grad, morala bi se ubrzati izgradnja Spalionice otpada i tako zaštititi ugroženu vodoopskrbu Zagreba. S druge strane, smetlište Jakuševa potrebno je hitno zatvoriti i odrediti lokaciju novog odlagališta, mišljenja su u Udruzi u kojoj ukazuju i na potrebu smanjenja gubitka pitke vode u vodoopskrbnoj mreži ne bi li se spriječile situacije u kojima se bilježe gubici od čak 50 posto vode.
“Povodom Svjetskog dana voda Vladi i resornom ministarstvu postavljamo slijedeća pitanja:
– Koliko je prostora u RH pod koncesijama za istraživanje i korištenje podzemnih voda i kome su date koncesije i na koje razdoblje?
– Koliko je istražnih i eksploatacijskih bušotina geotermalnih voda izdano i kome u koncesiju?
– Koje rijeke u RH su pod koncesijama? I kome? Na koje razdoblje?
– Koliki je ukupni godišnji prihod u proračunu od koncesija?”, pitaju SLAP-ovci u svom priopćenju. (ZM)