Za vrhunsko zagorsko vino grožđe se bere pri temperaturama nižim od -7 °C
Obitelj Drenški iz Huma na Sutli proizvodi visoko kvalitetna i nagrađivana (predikatna) ledena vina. Da bi se takvo vino proizvelo grožđe se po pravilu, mora brati noću, na najmanje minus 7 stupnjeva i odmah prerađivati. Vinarija Bodren za svoja je ledena vina dobila brojne nagrade u zemlji i inozemstvu
Chardonnay, sauvignon, rajnski rizling, sivi i bijeli pinot, traminac – samo je dio sortnog grožđa koje samouki vinar Boris Drenški uzgaja u svojim zagorskim vinogradima (broje 30.000 čokota) u pitoresknom mjestašcu Rusnica u Humu na Sutli. Glasoviti je Zagorac jedan od pionira ledene berbe grožđa odnosno proizvodnje istoimenog vina za koje je vinarija »Bodren« u zemlji i inozemstvu već odnosila mnoge titule. Ove je godine početkom siječnja, u noći s 4 na 5, u vinogradima Drenških bilo radno, jer s trsja su se brali ledeni plodovi. Otežalo od snijega, na minus 7 stupnjeva Celzijevih kako to po »pravilu« i zahtijeva ledena berba, grožđe je bralo petnaestak berača uključujući i obitelj vinogradara.
Kćeri Monika i Marta, rame uz rame s ocem u siječanjskoj su noći, pod reflektorima ubirale ledeno blago koje se odmah po branju dostavljalo u preradu. Bralo se doznajemo od 21 sat do iza ponoći, a u 2016.-oj, berba je počela nešto ranije, jer je kažu Drenški, zahladilo odmah iza Nove godine. Dosadašnjih godina, ističe Marta Drenški, studentica ekonomije, grožđe su često ubirali krajem siječnja, ali ove kažu nisu mogli riskirati zbog najavljenih toplijih temperatura.
Uz kuhano vino i rakiju, gulaš, kobasice i kolače radilo se u vinogradu punom parom. Ne čudi, jer za južine bobice grožđa opadaju, a i ptice se njima nerijetko goste. Ledena se berba obavlja i do tri mjeseca poslije uobičajene jesenske, a zamrznuti se plodovi beru pažljivo, tijekom noći, bez rukavica. Kako bi se postigla (iz)vrsnost, pretpostavka je takvog vina ponajprije berbe da se temperatura ispod minus 7 stupnjeva zareda čak nekoliko dana.
Ledena berba najavljuje se Savjetodavnoj službi
Da bi se obavila doznajemo ledena se berba (naj)prije mora najaviti Savjetodavnoj službi čiji predstavnici izlaze na teren u kontrolu. Ako vremenski i tehnološki uvjeti kod vinogradara zadovoljavaju, a ponajprije vremenske prognoze, daje mu se »zeleno svjetlo«. Već iskusna vinogradarka Marta Drenški objašnjava nam kako su »ledena vina slatka, izbalansiranih mirisa, boje jantara, a ovisno o vrsti, riječ je nemalo o rapsodiji onih voćnih«.
Zbog specifičnih vremenskih uvjeta, kvalitete ledenog grožđa (mora biti sasušeno i zdravo), odnosno sporosti sazrijevanja, takva vina postižu visoku cijenu, objašnjava mlada ekonomistica. Cijene (recesijske) se kod njih kreću od 180 kn za 0,25 litara po bočici, ali u pravilu ledena su vina puno skuplja. Od jedne tona grožđa može se proizvesti oko četiri tisuće bočica od 0,25 litara, a za jednu takvu, doznajemo, treba oko 40 kilograma ploda. Ledeno vino, odnosno prešanje kao i ostali proces njegove proizvodnje valja neprestano pratiti, uključujući i pohranu aromatične tekućine u inox bačvama, od najmanje godinu dana.
Da bi bilježile kvalitetu prešane smrznute bobice trebaju imati udio veći od 127 °Oe (Oechsla) šećera u moštu. Kako se bobice prešaju smrznute u odnosu na one koje to nisu (jesenska berba), daju manju količinu koncentriranog mošta pa su među ostalim i zato skuplje. Taj glasoviti eiswein (desertno je vino i aperitiv) najkvaliteniji je u podneblju Austrije i Njemačke, ali i drugih europskih zemalja odnosno Kanade i prekooceanskih zemljopisnih širina. Kod nas taj vrhunski vinski »biser« nemalo proizvode erdutski vinogradi, Đakovo, Međimurje…
Nesigurna vremena
Obitelj Drenški, doznajemo, na tom je tragu u proizvodnji vrhunskog predikatnog ledenog vina s kojim se u budućnosti namjeravaju uglavnom bazirati na postojećem. Nove sadržaje (proširivanje nasada) namjeravaju dodavati polako jer, kako kažu, vremena su nesigurna. Ipak, glasoviti im se proizvod širi jer, kaže nam Marta Drenški, njihova bi vina mogla zaživjeti u dalekoj Kini, ali i Skandinaviji gotovo slijedeći onu »dobar glas daleko se čuje«.
Ne čudi, jer Drenški su u 2011. godini za ledeno vino Bodren iz 2009. osvojili Regional Trophy, a vino im je uvršteno na ljestvicu 10 najboljih slatkih vina. Priznanje za kvalitetu pristiglo im je i s vodećeg svjetskog ocjenjivanja International Wine Challenge 2014 . za Bodren ledeno vino iz 2011., koje se ovjenčalo zlatom, dok je Pinot bijeli ledeno vino (2012.) ponijelo srebrnu, a Chardonnay izborna berba posušenih bobica (2010.) dobilo je brončano odličje.
Snježana Kratz