Za rješavanje ušljivosti obratiti se liječniku obiteljske medicine

Foto: Muška jedinka uši / Snimio: Gilles San Martin (Wikipedija, CC BY-SA 2.0)

Zbog neznanja ili još češće nemara roditelja, odnosno pojedinca, ušljivost može biti i nekoliko tjedana prisutna u nekom vrtiću ili školi. Uši ne skaču s glave na glavu, ne žive u odjeći, krevetima, tepisima, ali se tamo mogu slučajno naći. Ne biraju domaćine i jedan tretman u njihovom suzbijanju nije dovoljan!

Snježana Kratz

Prema podacima Registra prijava oboljelih od zaraznih bolesti za grad Zagreb ne primjećuju se značajna odstupanja u broju zaraženih od ušljivosti u odnosu na protekle godine, tvrde to u zagrebačkom Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«. No ušiju po zagrebačkim školama – ima! Požalili su nam se zbog toga neki roditelji koji su iskusili zarazu, odnosno kako nam je rekla jedna mama – potražila je savjet i pomoć liječnika obiteljske medicine »da dijete očisti od ušiju«. U Hrvatskoj pa tako i u Zagrebu prisutna je sezonska dinamika pojave ušljivosti s redovitim ljetnim minimumom odnosno zimskim maksimumom, kažu u Zavodu.

Prema riječima specijalistice epidemiologije Mirjane Lane Kosanović Ličina, voditeljice Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda pojavu ušljivosti nije moguće trajno iskorijeniti, to više jer je ušljivost uvelike rasprostranjena pojava u svijetu (analizirali su podatke različitih autora o ušljivosti različitih skupina u svijetu), a razlika o potonjoj među određenim skupinama ne može se i ne smije stvarati na osnovi njihovog socijalno – ekonomskog statusa. Najznačajniji je pokazatelj veličine infestacije ( ajezde) ušljivosti kod pojedinca razina higijenskih navika i svijesti o ušljivosti.

Pojavu zaraze ograničit će edukacija i brza reakcija roditelja

Pojavu zaraze ograničit će informiranje, edukacija i brza reakcija roditelja, odgajatelja i drugih djelatnika koji rade s djecom u različitim ustanovama. Redovito praćenje (pregledavanje kose) u kolektivima smanjit će širenje ušljivosti, a ulogu u svemu imaju i javnozdravstvene ustanove odnosno njihova epidemiološka služba kao i Služba za školsku medicinu. Uključuje taj rad i druge koji se bave zdravstvenom edukacijom i promoviranjem zdravlja. Dr. Kosanović Ličina kaže kako je epidemiološka služba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« uključena u redovito praćenje kretanja ušljivosti i njeno rano otkrivanje odnosno preporučivanje mjera kao i kontrolu provedenog na području grada Zagreba.

Uvidom u podatke Registra prijava oboljelih od zaraznih bolesti za grad Zagreb ušljivost se, bez većih grupiranja, sustavno registrira svake godine i to u svim dobnim skupinama, ponajviše u mlađoj predškolskoj i nižim razredima osnovne škole. »Kada se zaraza pojavi odlazimo u kolektiv i utvrđujemo broj infestiranih osoba odnosno propisujemo mjere za njeno suzbijanje kontrolirajući stanje nakon tretmana«, kaže epidemiologinja Kosanović Ličina. Ističe da su nemalo i roditelji odgovorni za brzo sprječavanje širenja ušljivosti.

Mnogi roditelji ne znaju prepoznati ušljivost ili je zanemaruju i negiraju

Mnogi se (mlađi) roditelji, doznajemo, po prvi put susreću s ušljivošću ne znajući je na vrijeme prepoznati ili je zanemaruju i negiraju. »Nedostaje im i znanja kako suzbiti ušljivost te često površno pristupaju uputama o suzbijanju i održavanju higijene«, upozorava naša sugovornica. Ističe da suzbiti ušljivost nije moguće samo jednim pranjem kose insekticidnim šamponom ili nekim drugim sredstvom. Na tržištu tvrdi postoje različiti proizvodi za suzbijanje ušiju od kojih su najčešći šamponi. Iako učinkoviti, valja znati da nijedan od tih proizvoda ne ubija gnjide odnosno jajašca parazita. To više jer se nerijetko u uputama za korištenje proizvoda često navodi da »proizvod ubija i gnjide i uši«, što roditeljima ulijeva lažno povjerenje da se problem ušljivosti može riješiti samo jednim pranjem kose. Stoga su znanja roditelja o potrebnim postupcima uklanjanja ušljivosti kod djeteta itekako važna!

Zbog neznanja ili još češće nemara roditelja, odnosno samo jednog pojedinca, ušljivost može biti i nekoliko tjedana prisutna u nekom vrtiću ili školi, upozoravaju epidemiolozi Zavoda. Objašnjavaju kako uši ne skaču s glave na glavu, ne žive u odjeći, krevetima, tepisima, ali se tamo mogu slučajno naći. Kažu kako ne biraju domaćine i jedan tretman u njihovom suzbijanju nije dovoljan! Kod pojave ušljivosti u obitelji, svim je članovima potrebno pregledati vlasište.

Ušljivost – pojava zatvorenih okruženja

Prema riječima mr. sc. Ane Klobuičar, uš glave (Pediculus humanus var. capitis) najčešći je parazit na čovjeku. U zajednici s njim je od davnina, a ušljivost glave opisuje se još od antičkog doba. To je kozmopolitski parazit, najviše se zadržava u uvjetima niske razine osobne, odnosno opće higijene. Povremena je to i mjestimična pojava, odnosno proces koji se najčešće pojavljuje u zatvorenim okruženjima. Uši se, kaže mr. sc. Klobučar, uvelike pojavljuju kod djece u školama i vrtićima, ali i u odraslih koji s njima rade. Nisu u takvim slučajevima isključeni ni članovi obitelji.

Uši se lako prenose, najčešće bliskim kontaktom – glava uz glavu, a kod djece širenju ušljivosti pomaže razmjena kapa, šalova, češljeva, ukosnica i drugog pribora za kosu. Pridonosi zarazi i nepridržavanje preporuka o suzbijanju ušljivosti. Uš glave je parazitski kukac, razvija se iz jaja koje se naziva gnjida. Ženka uši polaže i čvrsto pričvršćuje gnjide na vlasi kose(dlake), blizu njenog korijena odnosno vlasišta i u području iza uha, pojašnjava naša sugovornica. Gnjide se iz kose teško skidaju, a stadij im prosječno traje sedam dana. Iz gnjide se razvija prvi stadij nimfe (razvojni, nezrela uš) koja siše krv te nakon dva do tri dana prelazi u njen drugi stadij. Postoje tri stadija nimfe u kojem svaka od njih siše krv. Iz trećeg stadija nimfe razvija se spolno zrela uš odnosno ženka ili mužjak.

Već prvog dana, nakon parenja, ženka polaže jaja a tijekom narednih dva tjedna, koliko živi spolno zrela jedinka, ženka svaki dan polaže jaja (gnjide), od dva do osam njih na dan. Na pitanje kako prepoznati ušljivost mr. sc. Klobučar otkriva kako je prvi znak intenzivan svrbež glave (vlasišta). Ako se to dogodi potrebno je detaljno pregledati glavu i pokušati pronaći uši i gnjide. Uši se objašnjava nalaze u vlasištu, najčešće u području iza uha i blizu vrata dok su gnjide čvrsto pričvršćene na vlasi odnosno blizu njihovog korijena i teško se skidaju.

Kako suzbiti ušljivost

Epidemiolozi savjetuju da se šamponom za suzbijanje ušiju kosa dobro opere, a treba se pridržavati i uputa za korištenje odnosno valja paziti da šampon ne dođe u kontakt sa sluznicom očiju, ušiju, nosa… Sredstvo (šampon) na kosi treba stajati dovoljno dugo (kako piše u uputama), a nakon pranja i sušenja, kosu valja dobro iščetka(va)ti gustim češljem. Glavu treba nagnuti naprijed i iščešljavati kosu od korijena do vrha vlasi. Mr. sc. Klobučar kaže kako će se kosa lakše iščešljati ako se odvoji dio po dio. Ističe da šampon ne ubija gnjide pa se proces »čišćenja« mora svakodnevno ponavljati da se odstrane novoizležene uši.

Postupak pranja kose treba ponoviti svakih sedam do deset dana odnosno uz svakodnevno iščešljavanje sve dok se paraziti ne istrijebe. Također treba oprati i posteljinu na temperaturi višoj od 60 stupnjeva, ali i odjeću, plišane igračke, kape, šalove kao i pribor za kosu na istoj temperaturi. Usisati se moraju i tepisi, tkaninom presvučen namještaj kao i auto-sjedalice. Osim redovitog održavanja higijene cijelog tijela ponajprije djeci, treba učestalo pregledavati kosu jer se tako gnjide rano zamijete.

Ako se pojave uši, upozoriti treba odgajatelje, učitelje ili nastavnike. Nakon što se suzbije ušljivost, kaže naša sugovornica, još se neko vrijeme kosa treba iščešljavati gustim češljem kako bi bili sigurni da dijete nije ponovno dobilo uši. Najmlađe uvijek valja upozoriti da ne razmjenjuju s drugima kape, šalove, ručnike, češljeve, četke i ostali pribor za kosu, a svi članovi kućanstva trebaju također koristiti (imati) svoj vlastiti čiju higijenu moraju održavati. Kod rješavanja problema ušljivosti ne trebaju se koristiti sredstva ili pripravci koji nisu tome namijenjeni (uobičajeni šamponi). Epidemiolozi upozoravaju da šampon za uši ne uklanja gnjide te ga ne treba koristiti »za svaki slučaj« već samo kod postojanja parazita. Ističu da imati uši nije sramota to više jer one napadaju sve, djecu i odrasle neovisno o imovinskom statusu.