Za rast nisu potrebne velike investicije

Najviše zanimanja okupljenih izazvalo je predavanje Miroslava Kovača, tajnika u Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“, koji je iznio šokantan podatak kako Hrvatska proizvodi samo 40 do  45 posto  prehrane. „Uvozom hrane godišnje gubimo 3 posto BDP-a, a 1 posto zbog loše politike u gospodarstvu. Cijena mlijeka i pšenice pokazuje uvoznu ovisnost. U posljednjih 10 godina čak 4 od 5 proizvođača mlijeka u Hrvatskoj je nestalo“, iznio je crne statističke podatke Kovač.

U Velikoj dvorani Hrvatske zajednice tehničke kulture 25. ožujka održan je okrugli stol pod nazivom „Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj“. Tema okruglog stola koji je organizirala Udruga inovatora Hrvatske privukla je veliku pozornost stručnjaka iz područja tehnike, predstavnika iz Ministarstva poljoprivrede te predstavnika udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture Ante Markotić na početku je izrazio zadovoljstvo zbog organizacije ovog okruglog stola u prostorijama ove zajednice, koja je kako je istaknuo, jedna od najjačih civilnih udruga u Hrvatskoj s preko 65 000 članova.

Hrvatsku će 2020. godine posjetiti 20 milijuna turista

Marko Bubaš iz Udruge inovatora Hrvatske je najavio održavanje Agro arce 7. međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji, koji će se održati od 9. do 11. svibnja u Biogradu na moru. „Naglasak na ovogodišnjem sajmu će biti i na halal proizvodima, a cilj je da što više proizvođača proizvodi takve proizvode. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Iran, koji ima oko 80 milijuna stanovnika. To je prilika da u te zemlje plasiramo naše proizvode i da budemo konkurentni“, naglasio je Bubaš. On je istaknuo kako komparativna prednost Hrvatske nije samo turizam već je to i poljoprivreda. „Treba prehraniti 11 milijuna turista koji će doći u Hrvatsku, a strategija turizma predviđa da će 2020. godine u Hrvatsku doći 20 milijuna turista. Baš zato bi trebalo raditi na razvoju poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje“, rekao je okupljenima Bubaš. On je istaknuo kako Hrvatska godišnje uveze hrane u vrijednosti oko 1,2 milijarde eura te kako je osim tog problema hrvatska poljoprivreda suočena s problemima prosječno malih veličina poljoprivrednih površina koje su se koriste te s problemom od milijun hektara neobrađene površine.

Međunarodna godina OPG-ova

Svi su se izlagači na ovom okruglom stolu složili kako su OPG-ovi temelj održive poljoprivrede ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. „Čak 1,5 milijarde ljudi u svijetu radi na OPG-ovima, a u Europskoj uniji ima 12 milijuna registriranih OPG-ova. U Hrvatskoj ih je oko 231 000, a 99 posto poljoprivrede se odvija na OPG-ovima. Alternativne proizvodnje hrane nema“, zaključio je Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever-DAN d.o.o.

Predstavnice Ministarstva poljoprivrede Karmen Sinković i Edita Volar Pantić govorile su o proceduri zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Objasnile se kako se radi o često dugotrajnom postupku, koji se na kraju ipak isplati. „Dokazano je kako postoji sve veća potražnja za autohtonim proizvodima, a oznake jamče prepoznatljivu kvalitetu. Osim toga proizvođači time postižu veću cijenu za zaštićene proizvode“, rekla je Volar Pantić.

„Uvozom hrane godišnje gubimo 3 posto BDP-a“

Najviše zanimanja okupljenih izazvalo je predavanje Miroslava Kovača, tajnika u Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“, koji je iznio šokantan podatak kako Hrvatska proizvodi samo 40 do 45 posto  prehrane. „Uvozom hrane godišnje gubimo 3 posto BDP-a, a 1 posto zbog loše politike u gospodarstvu. Cijena mlijeka i pšenice pokazuje uvoznu ovisnost. U posljednjih 10 godina čak 4 od 5 proizvođača mlijeka u Hrvatskoj je nestalo“, iznio je crne statističke podatke Kovač.

Ponudio je brojna rješenja za rast poljoprivredne proizvodnje te je naglasio kako nisu potrebne velike investicije. Istaknuo je kako je važno okupiti seljake, ali i stručnjake iz ovog područja. „Osim toga, važan je dijalog umjesto svađa i ultimatuma. Država bi trebala prodavati zemlju seljacima umjesto da ju daje u zakup, a trebalo bi zabraniti klanje pomlatka goveda. Vidimo veliku potrebu za snažnom domaćom poljoprivrednom bankom, ali i potrebu za obrazovanjem mladih koji bi se mogli baviti poljoprivredom“, rekao je Kovač.

Okupljeni sudionici zaključili su kako je okrugli stol pokazao potrebu da se čim prije organiziraju nove tribine koje će biti prilika da se o ovoj temi još više raspravlja s ciljem pronalaženja kvalitetnih rješenja za razvoj hrvatske poljoprivrede.

V. Vukoje