
ZA GRAD: U Zagrebu se ništa ne može napraviti bez medijskog cirkusa gradonačelnika
„Način poslovanja Holdinga pokazuje kako ono ne treba upravu već ljude koji će jednostavno slušati. Očito se nije dalo utjecati na ljude koje je gradonačelnik smijenio, koji su odabrani na temelju javnog natječaja, kao što se prije utjecalo na članove uprave“, kazao je supredsjednik stranke ZA GRAD
Razgovarala: I. Conjar
ZA GRAD, tada relativno nepoznata i mala stranka na lokalnim je izborima 2013. godine osvojila šest mandata u Vijećima gradskih četvrti i isto toliko u Mjesnim odborima. Mandat u Gradskoj skupštini ipak je ostao neosvojen, što im je samo poticaj za daljnjim djelovanjem.
Danas mnogi znaju za njih, posebno zbog njihovih akcija tijekom kojih ukazuju na nepravilnosti i nelogičnosti u poslovanju grada.
Razgovarali smo s Ivanom Zelenićem, koji je uz Ivu Kvakić supredsjednik stranke, o tome kako politiku žele učiti drugačijom, što je ujedno i njihovo geslo. Nezaobilazna tema je loše financijsko stanje ZET-a i Holdinga, zanimalo nas je i na koji način, po njima, funkcionira gradska vlast, rade li oni dobar posao te zašto je važno potaknuti što više građana na djelovanje u svojim lokalnim razinama.
Po čemu se vaša stranka razlikuje od ostalih stranaka?
Za razliku od ostalih političkih stranaka, mi stalno i aktivno djelujemo u promjeni načina na koji politika funkcionira u Hrvatskoj. Prije svega, to je promjena političke kulture, odnosno promjena jednog uvriježenog obrasca načina na koji se političari ponašaju i gdje ljudi više ne reagiraju na to da nam je vlast koruptivna i da rade isključivo u svom interesu i u interesu onih kojih ih financiraju. Znači, kontinuirano radimo na promjeni političke kulture u Hrvatskoj.
Stranka ste bez predsjednika, ali imate dva supredsjednika. U čemu je razlika?
Jedno od naših načela, na temelju kojih djelujemo, je ravnopravnost pa tako nemamo tipičnu hijerarhijsku strukturu upravljanja. Imamo muškog i ženskog supredsjednika stranke. Sama naša funkcija ne znači nužno autoritet nego se odluke donose većinom jednoglasno. Naime, imamo horizontalan način odlučivanja za razliku od drugih stranaka gdje možete biti degradirani ako se zamjerite šefu. Svaki član ili aktivist slobodno se može obratiti supredsjednicima i ukazati im na drugačije mišljenje ili eventualne naše greške, a za to naravno neće imati nikakve negativne posljedice. Naprotiv, tada im često dodijelimo još značajnije funkcije.
Želite ostvariti veću participaciju građana u političkoj sferi, no kako to omogućiti?
Na lokalnim izborima u svibnju 2013. godine osvojili smo mandate u predstavničkim tijelima Grada Zagreba – u mjesnim odborima i gradskim četvrtima, i odmah smo počeli promicati aktivnu politiku participacije građana, što smo provodili i u kampanji. Naime, građani koji bi uputili prijedloge mogu postati kandidati na našim listama, ako bi se takvi projekti proveli i pokazali uspješnim. Pa tako imamo našeg člana mjesnog odbora na Vrbanima koji je svoje mjesto zaslužio nakon uspješno provedenog prijedloga.
Građani se često obraćaju nama, a ne gradskim poduzećima ili predstavnicima iz Holdinga jer ne vjeruju da im je problem rješiv na takvim mjestima. Ako ste primijetili kako funkcionira grad – treba napraviti neki cirkus, treba dovesti gradonačelnika, onda on „pošpota“ te ljude kojima je nadređen i onda se kao sve popravi. Znači, u Zagrebu se ništa ne može napraviti bez medijskog cirkusa gradonačelnika, a takve probleme, na koje se građani žale, trebala bi rješavati gradska poduzeća do kojih je često teško doći i koja često ne reagiraju, posebno komunalno redarstvo.
Koliko često dobivate prijedloge?
Gotovo svakog dana nam stižu prijedlozi, putem Facebooka, naše web stranice ili osobnim dolaskom. Djelomično su to oni ljudi koji žele neke konkretne promjene, a njihovo javljanje je djelomično rezultat frustriranosti i nemoći jer ne mogu doći do svojih predstavnika. Mi ne možemo riješiti te probleme s obzirom da nemamo izvršne funkcije u gradskim poduzećima, ali pokušavamo akcijama skupiti ljude s lokalne razne i objedinjavanjem im pokazati da su zajedno jači.
Održali ste brojne akcije, a u njima često prozivate ZET zbog skupih karata i neučinkovitog poslovanja. Jeste li dobili odgovor od njih u vezi vaših prijedloga?
Uglavnom ne reagiraju na naše akcije. ZET je jedan veliki financijski problem za proračun Grada Zagreba i jedan ogroman uteg. Na saniranje dugova potrošeno je velika količina novca građana.
Kriza je samo pogoršala probleme ZET-a koji je u zabrinjavajućem stanju. Otplata novih niskopodnih tramvaja i autobusa postala je veliki financijski teret za Grad, pa je dio tramvaja i autobusa prodan osiguravajućim tvrtkama i opet od njih uzet na leasing. Zbog te „konverzije“ vlasništva, građane će novi tramvaji i autobusi dugoročno koštati više. Do svega ne bi došlo da se nije toliko megalomanski išlo u nabavu novih tramvaja i autobusa.
No to je samo jedan od problema jer nam je javni prijevoz generalno katastrofalan. Građani u velikoj mjeri koriste automobile i stvaraju gužve, a pješaci i biciklisti nemaju adekvatnu infrastrukturu. Ako više ljudi koristi javni prijevoz onda možete smanjiti njegovu cijenu i potaknuti ljude na njegovo korištenje. Ipak, to se ne može dogoditi samo smanjenjem cijena karata. Javni prijevoz nam je spor i neučinkovit jer se razvoj prometa u Zagrebu ne planira. Imamo nove tramvaje koji mogu voziti 100 na sat, trebali bi imati prednost na semaforima, stanice su često postavljene iza semafora umjesto prije, pa imamo dvostruka usporavanja. U svojim akcijama smo naglasili da je konjska zapreka jednako brza kao linija broj 5 kojoj je prosječna brzina 9,5 km/h. Glavno da imamo lijepe nove tramvaje, no oni su stravično spori.
U Zagrebu 15 godina nije izrađen niti jedan metar novih tramvajskih pruga, zadnji je napravljen produžetak do Dubeca i Prečkog još davne 2000. godine. Znači, aktualna vlast juri prema obaranju neslavnog rekorda s početka 20. stoljeća kada 18 godina u Zagrebu nije izgrađen ni kilometar novih tramvajskih pruga.
Kako komentirate obećanje gradonačelnika da će se graditi metro?
Sretno mu bilo s tim, s obzirom da su gradske financije opterećene brojnim nepovoljnim kreditima i ugovorima, a svako daljnje zaduživanje Zagreb bi još više približilo bankrotu.
Nadam se samo da nas neće zadužiti preko nekog javnog – privatnog partnerstva kao u slučaju brojnih drugih projekata koji su predstavljeni kao rad Gradske uprave, a zapravo su javno – privatno partnerstvo, odnosno kreditirani su od strane poduzetnika koje onda opet Grad otplaćuje. Sve je legalno, ali dugoročno na štetu gradskih financija.
Kako srediti poslovanje Zagrebačkog Holdinga te kako komentirate nedavnu smjenu uprave?
Način poslovanja Holdinga pokazuje kako ono ne treba upravu već ljude koji će jednostavno slušati. Očito se nije dalo utjecati na ljude koje je gradonačelnik smijenio, koji su odabrani na temelju javnog natječaja, kao što se prije utjecalo na članove uprave.
Poboljšanje stanja u Holdingu može proizaći iz promjene načina na koji Holding funkcionira, a to će se teško dogoditi bez promjene vlasti. Zagreb već dugi niz godina funkcionira na temelju zaduživanja i mislim da će biti puno problema s funkcioniranjem gradskih poduzeća u bliskoj budućnosti.
Ljude treba osvijestiti o gradskom proračunu, koji iznosi nešto manje od milijardu eura, a mi bi trebali za to dobivati puno više. Imamo vlast koji koristi populizam kao način komunikacije s građanima i prikrivanja lošeg stanja grada u cjelini. Grad se razvija na pojedinim lokacijama, bez povezivanja u cjelinu. To je posljedica „developer“ pristupa kojim Grad prilagođava uvjete s ciljem privlačenja investicija.
Loše je što gradonačelnik može smijeniti čelnike svih vrtića, škola, domova zdravlja… I može postaviti svoje ljude, a to je ogromna moć. Treba se osigurati transparenti model njihovog izbora, a na takvim pozicijama moraju biti stručni i iskusni pojedinci.
Ne želite se zadržati samo na lokalnoj razini jer izlazite i na parlamentarne izbore?
Tako je, a mnogo je razloga za to. Prvotni problem, koji smo uočili, je način na koji funkcionira lokalna samouprava i koja daje pojedinim ljudima faraonske ovlasti. Zakon o lokalnoj i mjesnoj samoupravi u Hrvatskoj ima nekoliko manjkavosti, a ne možete ga promijeniti s razine lokalne samouprave, već u Hrvatskom saboru. To je samo bio početni razlog, ali kasnije smo vidjeli da su promjene koje želimo uvesti puno šire pa je naš program usmjeren na problematična područja našeg društva, na pravosuđe i obrazovanje, a bavimo se još i problemima poduzetnika, decentralizacije i tolerancije u društvu.
Najavili ste osnivanje online platforme putem koje će građani kreirati program stranke. Kada ćete predstaviti platformu?
Tijekom jeseni počinjemo, a njezin cilj je poticanje i ohrabrivanje građana na djelovanje, ali na državnoj razini. Pokušat ćemo biti kohezivni aparat za sve građane, a želimo im pokazati da se udruživanjem nešto može učiniti. Možemo pokrenuti inicijative za promjenu zakona koji su napravljeni tako da se mogu interpretirati na više načina. Nudimo drugačiju politiku za one kojima se politika ogadila i koji se njome ne žele baviti, ali imaju želje za promjenama.