VW Karmann Ghia: Buba iz visokog društva

VW Karmann Ghia: Buba iz visokog društva

Ispod elegantno sportskog zaobljenog obličja dvosjeda, jednog od najljepših Volkswagena uopće, skrivala se jednostavna mehanika Bube. Ista je situacija bila pod poklopcem motora straga

Boris Jagačić

Sredinom 20. stoljeća Volkswagenov šef Heinrich Nordhoff i Wilhelm Karmann su tijekom jednog razgovora došli na sjajnu ideju da na osnovi legendarne Bube naprave coupé. Već 1951. na papir su stavljeni prvi nacrti u Karmannovoj novoj tvornici u Osnabrücku, ali, naravno, kako bi se ostvario potpuni uspjeh trebalo je još konzultirati nezaobilazne Talijane. Tako se u projekt novog coupéa uključio i Luigi Serge, vlasnik tonskog studija Ghia  te je 1953. kod francuskog VW zastupnika Ladoucha u predstavljen prvi prototip.

Sve ključne aktere povezane s projektom preplavio je entuzijazam. Dogovoreno je da će zajednički ići u serijsku proizvodnju coupéa i to čim prije. Sporazumom je predviđeno da će za mehaniku automobila biti zadužen VW, karoseriju bi proizvodio Karmann, dok bi se estetikom bavila Ghia. Ovakav trojac jednostavno je bio predbilježen na uspjeh.

Trebalo je, međutim, pričekati gotovo dvije godine da auto krene u masovnu proizvodnju. Prototip je u međuvremenu razrađen do stadija za serijsku produkciju, pripremljeni su i alati i osigurana logistička potpora dobavljača. Prvi Volkswagen Karmann Ghia imali su prilike vidjeti specijalizirani novinari i prodavači VW-a u Kasino hotelu u Georgsmariehütteu. Deset primjeraka podijeljeno je za test vožnje, a u kolovozu iste (1955.) godine Karmann Ghia masovno počinje silaziti s proizvodnih traka.

Na modificiranoj platformi Bube sa središnjim U-profilom montirala se čelična Karmannova karoserija. Ispod elegantno sportskog zaobljenog obličja dvosjeda, jednog od najljepših Volkswagena uopće, skrivala se jednostavna mehanika Bube. Ista je situacija bila pod poklopcem motora straga. Pod njim se nalazio robusni četvorocilindrični, zrakom hlađeni bokser, stari znanac iz Bube, kakvog je mnogo ranije osmislio Ferdinand Porsche. Veliki zaljubljenici u Bube su još i danas gotovo na rubu suza što se taj »nezamjenjivi zrikavac« više ne proizvodi, a oni koji se nisu duže vremena družili s nekim zrakom hlađenim VW-om nikada neće shvatiti takvu opčinjenost. Motor zapremnine 1200 ccm opremljen Solex rasplinjačem istiskivao je 30 KS pri 3200 o/min i mogao je potjerati dvosjed do 115 km/h. To ipak nije bilo dovoljno da bi se automobil moglo nazvati sportskim, ali kasnije su izvedbe ojačale, što je uz malu masu vozila (820 – 870 kg, ovisno izvedbi) i aerodinamičan oblik bilo dovoljno da se automobil dobro snađe u većini svakodnevnih situacija.

K tome, teško je navesti neki coupé koji bi zahtijevao manje održavanja i »šarafljenja« od ove »lijepe Bube« i bio tako pouzdan suputnik pri redovitom korištenju za razliku od većine ostalih »šminkera«. Očuvani primjerci Karmann Ghie još uvijek i danas bez mnogo muke mogu postići svoj krajnju brzinu. Na sajmu automobila u Frankfurtu u rujnu 1955. zainteresiranima je priređena prava poslastica – guštersko zeleni coupé s crnim krovom »Typ 14« po cijeni od 7500 njemačkim maraka. Gotovo istovremeno prvi coupéi pojavljuju se u salonima VW zastupnika.

VW Karmann Ghia “Typ 14” u kabrio izvedbi

Nakon samo godinu dana, 1956. u Karmannu broje 10.000 proizvedenih primjeraka. Slijedeće godine, također u Frankfurtu, predstavljen je kabriolet po cijeni od 8250 DEM. Osvježavanje modela uslijedilo je 1959. Prednja svjetla su od tada veća i postavljena više nego ranije, veći su i kromirani otvori za zrak, popularno »nosnice«. Auto konačno dobiva uređaj za pranje stakla, izmijenjena su i stražnja svjetla, a vozač dobiva naslon za ruku na vratima.

S vremenom nespretnu bravicu na mjenjaču, kakva se ugrađivala od 1961. godine, zamjenjuje blokada volana, auto dobiva motor od od 44 KS te preuzima prednje kočnice od VW-a 1500. Poklopac za gorivo seli van, a kupci su bolje performanse dočekali tek 1970. s 1,6-litrenim motorom od 50 KS (pri 4000 o/min) i 138 km/h, zatim i veće kotače od 15 cola.

Proizvodnja automobila proširila se u Volkswagen do Brasil 1960., a godinu nakon toga izlazi veliki VW Karmann Ghia, tzv. »Typ 34« izrađen na osnovni Volkswagenove limuzine 1500. Četvrtasti 2+2 oštrih, pomalo američkih linija pokreće motor s dva rasplinjača i 45 KS, dovoljnih za brzinu od 140 km/h. Cijena mu je 8900 DEM, ali ubrzo pojeftinjuje za 40 maraka. Prototip kabrioleta izrađen je u ograničenom broju primjeraka te se s njim, nažalost, nije išlo u masovnu proizvodnju.

Typ 34 napravljen je na osnovi VW-a 1500

Typ 34: Vizualno vrlo uspješan prototip kabrioleta

Tokom godina veliki VW Karmann Ghia dobiva električni šiber, motor od 1600 »kubika« s 54 KS u »S« i »L« verzijama, brisače s dva intervala, grijani prozor straga, automatski mjenjač i ubrizgavanje goriva po želji. Ovaj coupé bilježi slabije prodajne uspjehe od manjeg »brata« i silazi stranka nakon osam godina – 1969. godine s 42.505 proizvedenih primjeraka.

Zamjenjuje ga, doduše ne u pravom smislu riječi, TC (Touring Coupé) s podrezanim repom, koji se radio u Brazilu do 1976. godine. Uopće, VW Karmann Ghia silazi u obje, kabrio i coupé, verziji s europske scene 31. travnja 1974. s ukupno 443.478 proizvedenih primjeraka. Dvije godine kasne i TC nestaje iz brazilskih hala, čime je zabilježen kraj zaista povijesne suradnje trojice velikana.

Karmann Ghia TC

 

Karmann Ghia TC straga

Komentiraj

*