Vučković: Mladi hrvatski poljoprivrednici imaju veliku perspektivu

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu otvorila dvodnevnu, petu po redu Agro Startup konferenciju.

Ovo je jedinstvena konferencija u Europi. Njen cilj je povezati studente s kreatorima poljoprivredne politike kako bi stekli praktična znanja, upoznali se s primjerima dobre prakse i educirali o procedurama prije kretanja na tržište.

Osnaživanje savjetodavne podrške

Ministrica Vučković je na otvorenju istaknula da mladi hrvatski poljoprivrednici imaju veliku perspektivu te je pozvala mlade da se aktivnije uključe u budućnost hrvatske poljoprivrede.

Analiza koja je prethodila Strategiji poljoprivrede je pokazala da je Program ruralnog razvoja do sada bio najbolje oruđe u ispunjavanju cilja rasta produktivnosti, konkurentnosti i tehničke efikasnosti poljoprivrednog gospodarstva. Također se pokazalo da se je moglo učiniti više na primjeni inovacija u poljoprivrednom sektoru, rekla je Vučković.

Najavila je da će se u sljedećem programskom uložiti veća sredstva u to te će se osnažiti savjetodavna podrška.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir je istaknula da je Hrvatska po školovanju poljoprivrednika oko 52 posto slabija od drugih zemalja Europske unije pa treba intenzivno raditi kako bi se to promijenilo. Ustvrdila je da su mladi poljoprivrednici inovativni i kreativni te nude održive projekte.

„U Europskoj uniji je 11 posto mladih poljoprivrednika nosioca OPG-a, u Hrvatskoj ih je 12 posto. Cilj je do 2030. doći do 20 posto, što znači da osim osiguravanja financijskih sredstva treba raditi i na uklanjanju prepreka”, istaknula je Petir.

Kao najveće prepreke za bavljenje poljoprivredom mladima je istaknula pristup poljoprivrednom zemljištu te nedostatak infrastrukture u ruralnom području. Ujedno, potrebna im je edukacija te stjecanje vještina.

Najveća prepreka je i dalje birokracija

Dvodnevna konferencija je okupila studente i mlade poljoprivrednike koji su iznijeli svoje primjere dobre prakse, što može potaknuti i druge da se bave poljoprivredom.

„Završio sam Agronomski fakultet i 2010. godine sam se počeo baviti poljoprivredom koja nije bila obiteljska tradicija. Proizvodim maslinovo ulje, a po proizvodnji meda zauzimam drugo mjesto u Dalmaciji”, ispričao nam je mladi poljoprivrednik Vlaho Komparak s Korčule.

Smatra kako se mladim poljoprivrednicima danas nudi više prilika nego ranije jer neke svoje projekte mogu (su)financirati iz EU fondova. Naglasio je da je i sam iskoristio europski novaca za izgradnju kušaonice, unaprjeđenje proizvodnje te za nabavku destilacijskog stroja.

 „Najveći izazov kao mladom poljoprivredniku bila je birokracija s kojom se i dalje borim”, priznao je Komparak.

Ovogodišnja konferencija podijeljena je u četiri tematske cjeline. To su: Kako pokrenuti svoj prvi poljoprivredni posao, Inovacija u poljoprivredi, Podrška mladim poljoprivrednicima i Najbolji mladi poljoprivrednici su među nama.

Ivana Vranješ