Vrednovanje medicine 2.0

Vrednovanje medicine 2.0

(Robot RONNA u neurokirurgiji u Zagrebu)

Zahvaljujući eksplozivnom razvoju prirodnih znanosti i osobito tehnike, medicina omogućuje bitno produljenje životnog vijeka. Ta činjenica izravno utječe na gospodarstvo i društvo u cjelini

prof. emer. Igor Čatić

igor čatić, foto boris jagačić
Prof. emer. Igor Čatić

Ljudi će u budućnosti živjeti 150 godina. Zapravo stara ideja. Treba li vrednovati medicinu poput tehnike ili ekosustava? Pitanje staro 30 godina. Tko želi dugo živjeti, kada se tijekom produljenoga. prosječnog životnog vijeka, udio radnog vijeka skraćuje? Odgovori na postavljena pitanja temelje se na istraživanja provedenih tijekom 2020. pod radnim naslovom »Antropogeni uzroci klimatskih promjena«. Kada je uveden koncept »Vrednovanje tehnike 2.0 – BST (VT 2.0).«

Posljednjih sedam desetljeća sve je sveobuhvatnija povezanost razvoja medicine i tehnike. U propitivanju svake ljudske djelatnosti postoji uzrok i nužna društveno-humanistička provjera. Osnovni zadatak tehnike je stvaranje novog, slijedi održavanje i pohrana. Na sadašnjem stupnju razvoja, osnovni zadatak medicine je održavanje stanja, liječenje.

Iskaz »Ljudi će u budućnosti živjeti 150 godina, …«, potječe iz VL od 27. svibnja. Što piše o tome u Knjizi Postanka, 6. poglavlje, 3. redak: »Neće moj duh u čovjeku ostati dovijeka; čovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu dvadeset godina«. To je za razdoblje nakon potopa, prije toga Biblija izvješćuje da su ljudi živjeli puno dulje. »Metušalah poživje u svemu devet stotina šezdeset i devet godina. Potom umrije.« (Postanak 5, 27).

Kakvo je trenutno stanje prosječnog trajanja života u 193 zemlje svijeta? Prema najnovijim »Worldmeter« podacima, na prvom mjestu je Hong Kong za oba spola s 85,3 god., a Hrvatska je na 48. mjestu sa 79,0, a posljednja je Srednjoafrička Republika, samo s 54,4 godine. Iznad očekivanog trajanja života u Hrvatskoj od 79 godina, službeno živi 218.935 osoba.

Kiborzi među nama

Nameće se pitanje. Kako tijekom radnog vijeka zaraditi za životni vijek već sada dvostrukog trajanja? Očito je da generacijska solidarnost više neće moći podnijeti sve više troškove kvalitetnog, a sve duljeg života. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja koncepta »Vrednovanje medicine 2.0 (VM 2.0).« Svi navedeni brojevi su približni. Neka se prosječno uči za život do završetka srednjeg obrazovanja. Radni vijek traje od vremena kancelara O. von Bismarcka 40 godina ili do 65 godina života.

Pridonosi li suvremena medicina boljitku svih ili samo nekih? Koliko tehnizirana zapadna medicina povisuje troškove životnog vijeka ljudskog bića? Treba li ju propitivati poput tehnike ili ekosustava? To su bila neka od pitanja svojedobno postavljena u radioemisiji »Saznanja i spoznaje« na Prvom programu Hrvatskoga radija. Posvećenoj sve isprepletenijim područjima ljudskog djelovanja, medicini i tehnici.

Tijekom emisije samo je djelomično dotaknuto pitanje kakve ta isprepletenost ima društvene posljedice? Sudionici su se suglasili da zbog sve snažnijeg utjecaja tehnike na medicinu, tehničari trebaju učiti nešto o medicini i obratno. Posebno bi bilo korisno usuglasiti dio medicinskog nazivlja na područjima, primjerice kirurgije s onima proizvodne tehnike.

Da su kiborzi već među nama, svjedočilo je dvoje slušatelja. Oni žive s umjetnim metalnim zaliscima već više od četvrt stoljeća. Zbog jasnoće iskaza, što valja razumijevati pod nazivom kiborg, zahtijeva navođenje barem jedne definicije. Kiborg je ljudsko biće kod kojeg elektromehanički uređaji preuzimaju dio ili sve funkcije (Hypertext Webster Gateway).

Prema kriterijima autora knjige The Cyborg Handbook, osobe s ugrađenim srčanim zaliscima ubrajaju se u 1. kategoriju kiborga. Obilježje te skupine kiborga je nadomješćivanje nedostajućih udova ili organa uz djelomično ili potpuno vraćanje izvornih funkcija. A ugradnja srčanih zalistaka primjer je ispunjavanja jednog od kriterija za svrstavanje tih ljudskih bića u 1. kategoriju kiborga. Prelazi okvire te teme podrobnije razglabanje, ali samo zajednički rad liječnika i tehničara omogućio je K. Warwicku ugradnju implantanata koji ga svrstavaju u 3. kategoriju kiborga krajem 20. stoljeća

Igor Čatić, Kevin Warwick i Irene Warwick

Vrednovanje ljudskih djelatnosti

Nedvojbeno, zahvaljujući eksplozivnom razvoju prirodnih znanosti i osobito tehnike, medicina omogućuje bitno produljenje životnog vijeka. Ta činjenica izravno utječe na gospodarstvo i društvo u cjelini. Nameće se pitanje, trebali li propitivati i medicinu u osnovi na sličan način, kako se danas vrednuju posljedice tehničkih djelovanja. Sažeto, procjena posljedica tehničkih djelovanja definirana je u konceptu »Vrednovanje tehnike 2.0 – BST( J. Beckman, Sintezologija, Trojedinstvo informacije, energije i materije).«

Iz dopunjene definicije J. Beckmanna (1777.) da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma, definirane su dvije osnovne skupine, Tehnologijsko vrednovanje i Društveno-humanističko vrednovanje. Obje su u funkciji donošenja političkih odluka.

Koncept »Vrednovanje medicine 2.0«

U osnovi je vrlo sličan onom za tehniku. Čine ga Medicinsko vrednovanje i Društveno-humanističko vrednovanje. Medicinsko vrednovanje nije predmet teksta. Tri temeljna društvena kriterija su gospodarstvenost, sociologičnost i psihologičnost. Gospodarski kriteriji dijele se u dvije osnovne skupine. To su pojedinačna gospodarstvenost i ukupna gospodarstvenost ili blagostanje. U pojedinačnu gospodarstvenost ubrajaju se među ostalim minimiziranje troškova i rentabilnost.

Blagostanje među ostalim čine zadovoljavanje potreba, i međunarodna konkurentnost. Primjer, mnogi stranci dolaze u Hrvatsku na liječenje zbog nižih troškova. Istodobno, moguće je dokazati da su zdravlje čovjeka, pojedinca (sve viši troškovi) izravno suprotstavljeni ne samo gospodarstvenosti u užem smislu, nego i blagostanju sviju. Što je zdravlje? To je stanje u kojem se čovjek fizički i psihički dobro osjeća.

Na zdravlje se može utjecati prirodnim i društvenim čimbenicima, a najčešći posrednik je tehnika. Tehnika, zahvaljujući primjeni u medicini, pomaže osiguranju zdravlja. Razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine, naročito u posljednja dva stoljeća, omogućio je znatno sniženje smrtnosti kod djece i produljenje očekivanog trajanja života. Osobito u najrazvijenijim zemljama. Posljedica je svjetska je demografska eksplozija problem održanja broja stanovnika u razumnim granicama.

Upravo činjenice tog kriterija upozoravaju na propitivanje medicinskog djelovanja. Moguće je pokazati da ono izravno utječe i na potrebu zaštite okoliša. Primjer je gospodarenje medicinskim otpadom, primarno u bolnicama. Procjenjuje se da je prije COVID-19 pandemije svaki bolesnik u bolnici stvarao od 1,2 do 6 kg otpada dnevno. Sada i znatno više. Dio otpada nije moguće izravno uputiti na odlagališta. Potrebna je energijska oporaba. Već dulje vrijeme psihologija postaje sve važnijim čimbenikom u svekolikom djelovanju, pa i medicinskom.

Promiče, osim potrebnih i poželjne proizvode i proizvodnje. Primjer je estetsko preoblikovanje ljudskog bića. Neki zahvati su nužni, ali neki i nisu. S medicinskog motrišta posebno su važni etički kriteriji. Medicinska etika je vrlo stara. Razvojem tehnike u posljednjih sedam desetljeća, medicini se nametnula integrativna etika koju čine bioetika s velikim težištem na kiborgoetici te etika neživoga, tehnoetika. Posebno robotoetika. Za oba područja od sve je veće važnosti etika povezana s umjetnom inteligencijom. 

Troškovi života

Namjera je teksta otvaranje rasprave u svjetlu činjenice da je razvoj tehnike, prirodnih znanosti i medicine omogućio znatno produljenje očekivanog prosječnog trajanja života. Ta je činjenica dovela do sloma mnogih mirovinskih i zdravstvenih sustava. Zato će se raščlaniti zamisao o opsegu naziva ukupni životni troškovi ljudskog bića.

Ti troškovi mogu biti visoki i prije rođenja. To su, primjerice, dugotrajno ležanje u svrhu očuvanja ploda ili je riječ o umjetnoj oplodnji. Dijete treba pripremiti za profesionalan život. Sve su zahtjevniji poslovi za koje treba osposobiti novi naraštaj, a i ti troškovi trajno rastu. Nažalost, posljednjih godina sve su češći zahtjevi da se zapošljavaju samo mladi. Realni radni vijek se skraćuje. Dio osoba starijih od pola stoljeća smatra se starima. A zbog navedenog razvoja, ljudi žive sve dulje, pa se razdoblje po završetku profesionalne karijere produljuje. U tom razdoblju osobito rastu troškovi liječenja.

O problemima starenja i s time povezane troškove analizirano je u Inteligentna odjeća za prevenciju bolesti i smanjenje opterećenja zdravstvenih resursa (G. Nikolić i D. Rogale, Tekstil, 2018). Postavlja se pitanje, kako u roku, po sada važećim propisima od 40 godina, zaraditi za životni vijek višestrukog trajanja. To su samo neka od pitanja na koja bi trebalo odgovoriti tijekom proučavanja VM 2.0. Traže se brzi odgovori.

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni