Vozači, oprez! Od 1. kolovoza počinje primjena strožeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Vozači, oprez! Od 1. kolovoza počinje primjena strožeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Božinović: Nama nije do represije, već do prevencije

„Očekujemo da ćemo se približiti onome što je naš cilj, a to je da se radikalno smanji broj poginulih u prometu i da policija u ovom segmetu dosegne stupanj ostvarenja temeljnih ovlasti, a to je javni red i sigurnost svih hrvatskih građana i gostiju“, poručuje ministar Božinović

Piše: Ivana Vranješ
Foto: MUP

U Ravnateljstvu policije u srijedu je održan radni sastanak službi za sigurnost cestovnog prometa policijskih uprava u Republici Hrvatskoj.

Na sastanku je predstavljeno stanje sigurnosti u prometu u prvom polugodištu 2019. godine te razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji stupa na snagu 1. kolovoza. Kako je rečeno, konkretni razlog za njihovo donošenje je nužnost podizanja razine sigurnosti cestovnog prometa zbog prevelikog broja prometnih nesreća.

„U Hrvatskoj je 7,7 poginulih na 100 tisuća stanovnika, što nije na razini prosjeka Europske unije, gdje je oko 5 poginulih, a u najuspješnijim državama je 3 poginulih na 100 tisuća stanovnika. Možemo i želimo promijeniti negativan trend i idemo u tom smjeru“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kazao je kako je zadaća policijskih službenika da do 1. kolovoza u neposrednom kontaktu sve sudionike u prometu upoznaju s primjenom novog zakona.

„Za veliki dio prekršaja izricat će se teže mjere, odnosno sankcije. Naš cilj nije represija, nego generalna prevencija koja se postiže ovakvim rješenjima“, dodao je Božinović. Naglasio je da će MUP zajedno sa stručnjacima iz Ravnateljstva policije, ali i stručnjacima s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pratiti svaku etapu primjene tog Zakona.

„Očekujemo da ćemo se približiti onome što je naš cilj, a to je da se radikalno smanji broj poginulih u prometu i da policija u ovom segmetu dosegne stupanj ostvarenja temeljnih ovlasti, a to je javni red i sigurnost svih hrvatskih građana i gostiju“, zaključio je ministar Božinović.

Dekan Fakulteta prometnih znanosti, prof. dr. Josip Mlinarić izrazio je zadovoljstvo što zajedno s MUP-om Fakultet sudjeluje na izradi izmjena i dopuna Zakona. Smatra da Fakultet svojim znanstvenim, istraživačkim i stručnim radom može doprinijeti da se predlože određena zakonska, tehnička, tehnološka i sigurnosna rješenja kako bi cestovni promet postigao očekivanu razinu sigurnosti.

„Zakon o sigurnosti prometa na cestama je prvi ključni dokument koji donošenjem i kvalitetnom primjenom može doprinijeti rješavanju jednog dijela problema, pri čemu ne treba zanemariti ulogu ostalih ministarstava u ovom procesu, primjerice Ministarstvo pravosuđa može pomoći da se Zakon kvalitetno primjeni, ali i ostala ministarstva“ izjavio je prof dr. Mlinarić.

Dodao je da će se paralelno s implementacijom kontinuirano raditi na edukaciji i to već od vrtićke dobi te će se predlagati koja se tehnološka i tehnička rješenja na razini Europe mogu primijeniti na mrežu hrvatskih cesta i autocesta da se doprinese nadzoru, kvalitetnoj regulaciji prometa.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije Josip Mataija je prikazao stanje sigurnosti u cestovnom prometu u prvih šest mjeseci 2019. godine koje je povoljnije u odnosu na prošlu i na prethodne godine.

U prvih šest mjeseci ukupno je zabilježeno više od 14,5 tisuća prometnih nesreća u kojima je smrtno stradalo 125 osoba, 1 016 osoba je zadobilo teže ozljede, a 4 686 lakše tjelesne ozljede.

U prvih šest mjeseci smanjeno je smrtno stradavanje za 13,2 posto, odnosno poginulo je 19 osoba, broj teško ozlijeđenih osoba smanjen je za 230 ili gotovo petinu, a broj lakše ozlijeđenih osoba za 309, odnosno 6,2 posto.

Najveći broj smrtno stradalih su vozači njih 75, putnika 27, a pješaka 23. Povećan je broj smrtno stradalih vozača traktora i teretnih automobila, a smanjen je broj smrtnog stradavanja vožača mopeda, motocikla, osobnih automobila i bicikala te je smanjen broj smrtno stradalih putnika na motociklima, ali je povećan broj stradavanja putnika u osobnim automobilima. Pozitivno je što je ove godine smanjen broj smrtno stradalih pješaka.

„Ono što nije dobro ove godine su stradanja djece, njih 324. Nažalost, petero djece je smrtno stradalo, 32 djece je zadobilo teške tjelesne ozljede, a 287 lakše. Oko 55 posto djece je stradalo kao putnici u automobilima. Ove godine strani državljani su 14 posto više stradali na našim prometnicama“, rekao je Mataija. Naglasio je da je najviše poginulih osoba bilo na području Policijske uprave zagrebačke, u šest mjeseci je smrtno stradalo 19 osoba, dok je na drugom mjestu po smrtnosti Primorsko-goranska županija

Policija je u navedenom razdoblju evidentirala 330 000 prometnih prekršaja. Što se tiče prekoračenja brzine, evidentirano je 131 000 prekršaja, bilo je 15 000 vožnji pod utjecajem alkohola, evidentirano je i 38 000 slučajeva nekorištenja pojasa i 19 000 nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje.

Mataija je rekao i da je do 23. srpnja 2019. u prometu smrtno stradala 141 osoba, a 2018. u isto vrijeme lani 170 osoba, dok ih je 2017. poginulo njih 169.

Što donosi novi zakon

Novčane kazne se sa sadašnjih 5000 do 15.000 kuna povećavaju na 10.000 do 20.000 kuna za osam najtežih prekršaja – vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 g/kg, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

U slučaju da vozač drugi put unutar tri godine ponovi neki od tih prekršaja predviđa se oduzeti mu vozačku dozvolu na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći put na najmanje godinu dana.

S 500 kuna na 1000 kuna povećana je kazna za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece, a s istim se iznosom sankcionira i korištenje mobitela u vožnji.

Ponavljanje (najmanje dva puta) osam najtežih prekršaja može biti i razlog za privremeno oduzimanje vozila. Sud je dužan odluku o prekršaju i postupanju s privremeno oduzetim vozilom donijeti u roku od 15 dana, a troškove čuvanja oduzetog vozila snosi počinitelj prekršaja

Kao krajnja mjera za ponavljače prekršaja predviđeno je i ukidanje vozačke dozvole te ponovno polaganje vozačkog ispita.

Uvodi se i obveza snimanja vozačkog ispita, a MUP će na svojim internetskm stranicama omogućiti provjeru statusa vozačke dozvole kako bi se olakšano moglo otkriti vrijedi li ona te postoje li negativni bodovi ili izrečene mjere zabrane vožnje.

Komentiraj

*