Vlada odlučila: U Sisku živimo kao u Zagrebu

(Sisak iz zraka / Foto: Grad Sisak)

Grad, sistematski uništavan dosadašnjom politikom državnoga vrha, nastavlja agoniju. Zatvorena je Željezara Sisak. Politikom države zatvorena je Rafinerija. Davno nema Segestice, Radonje (kasnije preimenovane u Herbos), Dunavskog Lloyda,…

dr. sc. Viktor Simončič

Ako ste činili greške, čak i ozbiljne greške, uvijek postoji još jedna prilika. (Mary Pickford)

Korona i potres donose iznenađenja. Iznenadio sam se da je Sisak po razvijenosti na razini Zagreba, pa će u obnovi građani Siska morati participirati s 20 %. Proguglao sam: nezaposlenost u Sisku je prije početka pandemije bila 28,1 %, u Petrinji 11,7 %, a u Gradu Zagrebu manja od 4 %! Cijena stana u Sisku je nekoliko puta niža od cijene u Zagrebu. Prijedlog Vlade me nije toliko iznenadio koliko ražalostio.

HDZ nastavlja s uništenjem Grada Siska. Dobro ste me razumjeli. Radi se na osmišljenom uništenju grada. Lokalni HDZ-ovci su glavni sukrivci jer su radili uglavnom u osobnom interesu i podilazili vrhu stranke. Umjesto da dignu glas do neba, upozore na sramotan prijedlog Vlade, oni koriste priliku da se obračunaju s gradonačelnicom u funkciji skorih lokalnih izbora.

Gospodo iz HDZ-a, okrenite se i pomognite građanima koji su stradali. Ukažite na nelogičnost Vladinog prijedloga. Ne bojte se ako vas predsjednik HDZ-a ukori. Pa zar ćete ako/kada dođete na vlast i dalje glodati već (i zbog vas) oglodanu kost? Stanovnici odlaze. Odlazi ostatak najsposobnijih. Grad, sistematski uništavan dosadašnjom politikom državnoga vrha, nastavlja agoniju. Sisačka željezara je jedini pogon crne metalurgije (uz splitsku?) koji je, zbog politike države, zatvoren na području bivše zajedničke države, ali i u širem okruženju. Politikom države zatvorena je Rafinerija. Davno nema Segestice, Radonje, kasnije preimenovane u Herbos, Dunavskog Lloyda,…

Spomenuo bih i osmišljeno uništenje Banije, ali kako se vladajući zaklinju da će ispraviti pogrešnu politiku zadnjih 25 godina, odustajem. Možda nakon 25 godina neki barem ponovno dobiju struju. Živi bili pa vidjeli!

Navlačite doze, ali ne javljajte Pfizeru!

Sisak je imao nesreću da je poslije nesposobnog HDZ-a na vlast došao lokalno ništa sposobniji SDP. Koji je nastavio s politikom HDZ-a na način »gdje ja stadoh – ti produži«. Grad se promatra kao stranački plijen. I jedni i drugi, odrekli su se sposobnih. Nije Sisak jedini grad koji propada. Propadaju čak i oni koji misle da napreduju. Provezite se Banijom, Likom, Slavonijom, Zagorom, Gorskim Kotarom… Slike govore više od riječi.

Slušam i ne vjerujem. Glavni stručnjak za koronu, gospodin Capak, na konferenciji iznosi otkriće kako se iz bočice Pfizerovog cjepiva, koja po deklaraciji sadrži 5 (slovima: pet) doza cjepiva, može navući 6 (slovima: šest), a da su neki navukli i 7 (slovima: sedam) doza cjepiva! Kako kapital nema srama Pfizer se nije ispričao, ali će povećati cijenu bočice cjepiva i naplatiti i ono što netko dodatno navuče!

Prijedlog našima: navlačite, ali ne javljate Pfizeru. Povećava li takva aljkavost povjerenje u cjepivo? Zbog Pfizera, koji se preračunao i u broju cjepiva koje može proizvesti, kasni cijepljenje u Europskoj uniji. Za sada su se EU članice vezale samo na cjepivo dva proizvođača. Gledam kako su u Srbiju uz Pfizer i Modernu došli i milijuni cjepiva iz Kine i Rusije. Cjepiva koja se već mjesecima uspješno primjenjuju u mnogim dijelovima svijeta. Cjepivo, barem iz Kine, mora da je vrhunsko kada je nedavni dnevni maksimum oboljelih s tri puta većim brojem stanovnika od EU-a bio samo nekih 150, a u EU-u blizu 40.000!

Nisam protivnik cijepljenja. Cijepit ću se čim i kada mi prođe stečeni imunitet. Kada će to biti ne znam, jer se rok imuniteta produžuje. Pričekat ću i da Pfizer popravi mašinu za punjenje bočica. Ako će biti moguće, neću se cijepiti s onim od Pfizera. Kad se netko preračuna o broju cjepiva u bočicu, mogao bi isto tako preračunati sa sadržajem.

Nemamo osmišljeno postupanje s otpadom

Potres je pomogao da smo otkrili kako se kod nas mogu proizvesti vrhunski montažni stambeni objekti. Montažnim načinom gradnje mogao bi se u par mjeseci svim ugroženima osigurati dostojan način života. Nema razloga da se (kako to već rade i u Luksemburgu, Švicarskoj i Njemačkoj u obnovi) gdje je moguće ne grade montažne kuće, vrtići, škole, bolnice, ambulante, trgovine, poslovni prostori, pa i vjerski objekti. A k tome, po principu kupujmo hrvatsko – »Made in Croatia«.

Korona je otkrila još jedan problem. Mi nemamo osmišljeno postupanje s otpadom. Komunalni otpad, umjesto domaćom tehnologijom rješavamo uvozom upitnih tehnoloških rješenja. Problem opasnog i medicinskog otpada rješavamo izvozom. Kapaciteti termičkog zbrinjavanja otpada (i) zbog kineske zabrane uvoza plastičnog i inog EU otpada su popunjeni. Nedostatak kapaciteta u inozemstvu stvorio je problem zbrinjavanja dodatno nagomilanih količina infektivnog otpada.

Kao kod primjera kontejnera otkriva se da je naša industrija u mogućnosti riješiti problem infektivnog otpada. Osim toga nije to nikakva novost. Naše bolnice su ranije imale inceneratore za bolnički otpad. Neke su čak koristile i toplinu spaljivanja medicinskog otpada s ciljem energetske učinkovitosti.

U Sisku je sredinom osamdesetih u tadašnjoj Radonji postavljena mala peć za spaljivanje ambalažnog otpada. Nakon toga je napravljeno veće postrojenje, koje je prije nekih 20 godina zaslugom istih onih koji su pomogli da se zatvori industrija Siska, zatvoreno na pravdi Boga. Postrojenje još postoji. Da radi, a moglo bi, mogli bi sami rješavati veliki dio opasnog i infektivnog otpada. Postrojenje je izgradila tvornica KIV Vransko (Slovenija). Što je KIV (bio?) može se vidjeti u Celju, gdje se grad grije na gorivu iz vlastitog otpada.

Uništavači hrvatske industrije

Uništavači sisačke (i hrvatske) industrije spriječili su dovršetak postrojenja za dobivanje topline iz rafinerijskog otpada. Postrojenje, koje imaju sve rafinerije svijeta, nije dovršeno. Možda zato da bi sisačka rafinerija bila još manje vrijedna? Sjećam se da se u Regeneraciji Zabok prije dobrih 30 godina postavila peć za zbrinjavanje otpadnog tekstila. Sjećam se još puno toga.

Upoznat sam kako radi novi Tehnixov incenerator – kremator za infektivni i određene vrste opasnog otpada. Inženjer sam po obrazovanju, pa mogu potvrditi da je kremator po inovativnosti malo čudo. S obzirom na problem zbrinjavanja infektivnog otpada, ali i činjenicu da se nakon potresa prepoznaje vrijednost domaće proizvodnje, vjerujem da će se uskoro vidjeti u praksi. Postrojenje, kada se poveže s postojećim sistemima grijanja mora naći široku primjenu od bolnica do staračkih domova.

Postupanje s opasanim otpadom je zakonom određeno kao djelatnost od državnog interesa. U studenom (ako nije bio prosinac) 2018. ministar Ćorić je, suočen s problemom goriva iz otpada iz Kaštjuna i Marišćine, na sjednici Vlade u Istri najavio izradu Studije termičke obrade otpada! Studije, koju oni koji znaju mogu napraviti za mjesec dana, nema dvije godine. Zašto? Tko nije napravio posao? Ministre Ćoriću, tražite da se Tehnixovo rješenje uključi u Studiju! Možda i KIV-ovo postrojenje iz bivše Radonje?

Opet se vraćam na prigovor kojeg sam dobio kada sam n-ti puta upozoravao kako je domaća tehnologija postupanja s komunalnim otpadom tehnički i financijski superiorna uvoznim, kako bih trebao nositi traku s logom Tehnixa. S ponosom nosim traku »kupujmo naše«.