Većina sektora u Hrvatskoj ne prepoznaje vrijednost digitalne ekonomije

Većina sektora u Hrvatskoj ne prepoznaje vrijednost digitalne ekonomije

Produktivnost je 50 posto manja u odnosu na napredne zemlje, Hrvatska ima nezaposlenost 8,5 posto, ali je ona puno veća u odnosu na napredne ekonomije, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey & Company

Ivana Vranješ

Konzultantska tvrtka McKinsey & Company u srijedu je u hotelu Double tree by Hilton na konferenciji za novinare predstavila rezultate istraživanja trenutnog stanja digitalne ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na države srednje i istočne Europe te u odnosu na zemlje predvodnice u EU. Digitalna ekonomija predstavlja ekonomiju zasnovanu na digitalnim tehnologijama i prevladavajuću upotrebu informacijskih tehnologija u svim područjima ekonomije.

Stručna studija pod nazivom „Hrvatska – novi pokretač u digitalnom ringu“ pokazuje da većina sektora u Hrvatskoj još vijek nije prepoznala vrijednost digitalne ekonomije što dovodi do velikog zaostatka u odnosu na druge EU države.

Prema podacima iz istraživanja, Hrvatska zaostaje za digitalnim predvodnicima u svim oblicima digitalizacije, a ta trenutno niska stopa digitalizacije ukazuje na znatan dugoročni automatizacijski potencijal.

Voditelj zagrebačkog ureda tvrtke McKinsey & Company Tomislav Brezinščak je rekao kako su u tvrtki usporedbu Hrvatske radili s tri grupe zemalja. Prva su zemlje istočne i srednje Europe: Rumunjska, Bugarska, Češka, Madžarska, Slovačka, Slovenija. Druga je grupa pet najvećih EU ekonomija – Velika Britanija, Njemačka, Španjolska, Italija i Francuska, a treća grupa zemalja su male ekonomije koje su napravile veliki iskorak u digitalizaciji i one su digitalni predvodnici, a to su Belgija, Luksemburg, Estonija i Irska.

Digitalna ekonomija kao pokretač razvoja

Osvrnuo se na to gdje je Hrvatska danas što se tiče digitalne ekonomije.

„Zadnjih pet godina Hrvatska je rasla 12 posto, što je manje nego zemlje u središnjoj Europi, a opet je više nego zemlje u velikim EU ekonomijama i digitalnim predvodnicima. Međutim, ako se usporedimo s naprednim ekonomijama velika je razlika u iznosu BDP-a po broju stanovnika. U usporedbi s naprednim ekonomijama imali smo četiri puta manji BDP, dok ako se usporedimo sa središnjom i istočnom Europom kaskamo za oko 12 posto. Znači, postoji napredak, ali kaskamo“ istaknuo je Brezinščak.

Produktivnost je 50 posto manja u odnosu na napredne zemlje, Hrvatska ima nezaposlenost 8,5 posto, ali je ona puno veća u odnosu na napredne ekonomije.

„Jedino Hrvatska ima manju stopu rasta digitalne ekonomije od ostalih. Hrvatska je jedina zemlja u kojoj tradicionalna ekonomija raste više od digitalne. Jasno je da je potrebna promjena“, rekao je Tomislav Brezinščak, voditelj zagrebačkog ureda tvrtke Mckinesey& Company.

Za razliku od drugih europskih država u Hrvatskoj digitalna ekonomija čini tek 5 posto BDP-a, odnosno oko 2,4 milijarde eura.

No u McKinseyu su uvjereni da digitalna ekonomija može postati novim pokretačem gospodarskog razvoja u Hrvatskoj te da se snažnim fokusiranjem na digitalizaciju do 2025. godine može generirati 8,3 milijarde eura BDP-a. Automatizacijski potencijal Hrvatske do 2030. mogao bi generirati 800 tisuća novih radnih mjesta i prekvalifikacije postojećih na nova, produktivnija zanimanja.

Prednosti koje treba iskoristiti

„Automatizacijski potencijal postoji u sektorima gdje je najviše zaposlenih. Riječ je o proizvodnji, trgovini, državnoj upravi, u tome jako kaskamo. Kad bi Hrvatska dosegla aspiraciju automatizacije koju imaju Češka, Madžarska i Poljska, do 2030. godine to bi utjecalo na 800 tisuća radnih mjesta. Sve se više govori o nedostatku radne snage, primjerice u graditeljstvu. Digitalizacijom i automatizacijom sektora pomoglo bi se da se nedostatak radne snage, ta razlika nadoknadi. Isto takom automatizacijom i digitalizacijom današnja radna mjesta koja su karakterizirana teškim fizičkim radom bit će zamijenjena novim radnim mjestima koja su produktivnija, kreativnija, stvaraju veću ekonomsku vrijednost i za koja su bitne društvene i tehnološke vještine“, pojasnio je Brezinščak.

Hrvatska svoje napore u digitalizaciji treba usmjeravati na temelju tri već postojeća povoljna čimbenika: obrazovnom sustavu koji naglašava ICT, makroekonomskoj situaciji, odnosno činjenici da je cijena rada u ICT sektoru snažna konkurentska prednost te lokalnom poduzetništvu i činjenici da digitalno napredne lokalne tvrtke imaju znatni svjetski uspjeh u brojnim industrijama.

Tvrtka McKinsey je predstavila i preporuke za rast digitalizacije u Hrvatskoj. Javnom sektoru se preporučuje poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti razvojem sveobuhvatne prekvalifikacijske strategije, prilagodbom obrazovnih programa za mlade i provedbom aktivnih mjera za sprječavanje odljeva mozgova. Preporuke su i podržavanje primjene tehnologije u javnom sektoru, brži razvoj i promocija online javnih servisa te poticanje e-trgovine uspostavom pozitivne regulative koja će stimulirati tvrtke u korištenju digitalnih alata. Potrebno je unaprijediti poduzetničku klimu podržavanjem darovitih poduzetnika i pratećih udruženja, osigurati podršku za središta razvojnih tvrtki i olakšati pristup kapitalu.

Realnom sektoru preporučuje se ulaganje u ljudski kapital pripremom strategija za upravljanje talentom u sklopu digitalne ekonomije i unaprijeđenjem metoda za pronalazak novog kadra i usavršavanja postojećeg. Pojedincima se preporučuje pripremanje za digitalnu ekonomiju ulaganjem u cjeloživotno učenje, savjetuje se korištenje digitalnih alata i platformi s primjenom u svakodnevnom životu i radu.