Važna uloga plastike u suzbijanju pandemije

Važna uloga plastike u suzbijanju pandemije

Poruka političarima: Prestanite skupljati jeftine političke bodove na riječi “plastika”. Posebno na terminu “jednokratna plastika”. A moguće štedljivo postupanje ili zabrane se odnose samo na proizvode, ne i materijale

prof. emer. Igor Čatić

Jučer se se dogodio u Zagrebu potres. Dogodio se u doba koronavirusa. Ujedinjeni Arapski Emirati poslali su Hrvatskoj pošiljku od 11,5 tona. A što povezuje navedene događaje? Možda razmišljanja o tome koji proizvodi će vam olakšati život u ovom trenutku? Stoga je na prvi pogled neuobičajeno raspravljati o plastičnim vrećicama, koje su po mišljenju, ne samo hrvatskih političara, već i »zaštitara« prirode i nestručnjaka loše rješenje. Stoga prijete njihovom zabranom, a nemaju za to pravnu osnovu.

Što je još gore, zbog njih je u javnosti stvorena predodžba o plastici kao lošem materijalu. Kao glavnom uzročniku svih ugroza koje nam prijete. Stoga se najprije navode tri najnovije upadnice (eng. breaking news u smislu posljednje pristigle vijesti). To su priopćenje za javnost koje je izdao Plastics Industry Association (američko Udruženje plastičarske industrije) te odluka zakonodavaca iz savezne države Maine (SAD) o odgodi primjene državne zabrane plastičnih vrećica. Izvorni povod reakciji su prijedlozi saborskih zastupnika koji traže u nas zabranu plastičnih vrećica te novinski tekst i izjava čelnice udruge koja »brine« o zaštiti potrošača.

Priopćenja

Udruženje plastičarske industrije (PIA) u SAD-u, 20. ožujka 2020. priopćenjem se obratilo američkoj, a time i svjetskoj javnosti o povezanosti pandemije koronavirusa i plastike. Prenosi se gotovo u cijelosti, s nužnim objašnjenjima.

Udruženje je zatražilo da sve lokalne, državne i savezne vlade omoguće proizvođačima plastike i plastičnih proizvoda nastavak rada. Naime, nužni su u slučaju ove potrebe, koja trajno raste.

»Sve je više tvrtki kojima je naređeno zatvaranje tijekom pandemijske krize. Međutim, važno je da zdravstveni radnici imaju pristup jednokratnim plastičnim proizvodima. Doslovno, jednokratni plastični proizvodi mogu biti izbor između života i smrti. Posebno se naglašava potreba za raznim jednokratnim štrcaljkama, injekcijama, intravenoznim vrećicama za krv i ostale otopine ili pastozne tvari, poput tuba za kreme te zamjenjivim dijelovima ventilacijskih uređaja. U potrebne jednokratne plastične proizvode ubrajaju se bolničke haljine, rukavice i maske koje svakodnevno štite zdravstvene radnike. Gotovo je sigurno da svaka potrebna tvorevina u medicini poput strojeva, komada opreme za medicinsku njegu, bolnički kreveti, oprema za preglede i alati sadrže komponentu izrađenu od plastike.«

Nužne su i jednokratne plastične čaše kao i medicinski odobrene plastične slamke. Tome treba pridodati i sve vrste pelena te uložaka.

»Uz to, plastika ima vitalnu ulogu u mnogim drugim područjima kao što je zaštita hrane i njezino održavanje svježima, što smanjuje zagađenje i otpad. Sadrže vodu za one koji nemaju pristup čistom i sigurnom izvoru. Također, plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući. Istovremeno štite zaposlenike i kupce supermarketa od svega što vreba na torbama za višekratnu upotrebu.

Kako se virus COVID-19 širi po cijeloj zemlji (op. a. diljem svijeta), jednokratni plastični proizvodi postaju još važniji. Živi se dulje, zdravije i bolje zbog tih proizvoda. Članice API u potpunosti su spremni udovoljiti tom zahtjevu i pomoći u zaštiti naših zajednica. Ti su radnici neophodni za tu borbu.«

Plastični proizvodi tijekom pandemije virusa imaju još značajniju ulogu / Foro: Kreuz_und_Quer / Pixabay

Svega je dan starija vijest: »Zakonodavci u saveznoj državi Maine izglasali su 17. ožujka 2020. odgodu primjenu državne zabrane plastičnih vrećica, kao dio većeg paketa hitnih mjera čiji je cilj usporavanje širenja pandemije koronavirusa. Nekoliko dužnosnika u drugim državama, uključujući vrhovnog republikanca u državnom Senatu New Yorka, zagovaraju sličnu akciju«.

Iz teksta Zeleneći naš put do infekcije, Defra upozorava na bioplastiku i Montreal samo misao: »Zabrana plastičnih vrećica za namirnice nije sanitarna odluka i dolazi u najgore zamislivo vrijeme« (17. ožujka 2020.)

Sve navedeno, a u svjetlu jutrošnje Konferencije Kriznog stožera, nameće se osnovno pitanje. Što sadrži pošiljka iz UAE-a kad je prvenstveno namijenjena zdravstvenim radnicima? U svjetlu potresa u Zagrebu: Od čega će biti boce za vodu koje ćete ponijeti sa sobom?

Zašto sada ta rasprava?

Postoje dva razloga. Nedavno je objavljen u jednom dnevniku tekst i čula se izjava čelnice udruge koja se bavi »zaštitom prava potrošača«. Tekst u dnevniku, na prvi pogled pun je korisnih podataka. Međutim, iz citiranog teksta vidi se da je korišten visokoprofesionalni izvor organizacije koja se bavi hogwash-em (pranjem pahuljica). Zašto pranjem pahuljica? Zato da se sakriju znatno ozbiljniji antropogeni uzroci klimatskih promjena. Ta se organizacija na ovim prostorima bavi greenwashing-om (zelenim ispiranje mozga) već tri desetljeća.

Čelnica je izrazila podršku predviđenim zabranama plastike. Zašto? Naime, bez obzira koliko je dobra ili loša plastična ambalaža, dakle i plastične vrećice, ipak je bitno bolja od istih proizvoda načinjenih od mogućih zamjenskih materijala.

Početkom ove godine stupile su na snagu neke odredbe dviju direktiva o plastičnoj ambalaži i jednokratnim plastičnim proizvodima.

Direktive

Hrvatska javnost nedovoljno je upoznata s dvjema direktivama koje je donijela EU 2015. i 2019. U javnosti treba govoriti i pisati o plastičnim vrećicama, jer one od PVC-a i najlona nikada nisu postojale.

Valja navesti obje direktive. Na prodajnim mjestima opravdano piše: »Koristite štedljivo plastične vrećice«. Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica regulirano je Direktivom 2015/720 Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 29. travnja 2015., o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje (15-50 mikrometara). To znači da se u zakonodavstvu Unije vrećice smatraju ambalažom. Mogu biti regulirane Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu, ili nekim pod zakonskim aktom, a ne Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Mr. sc. Maja Rujnić Havstad s Katedre za preradu polimera FSB-a, provela je sredinom veljače terensko istraživanje o primjeni tih direktiva. Članak Plastofobija je zahvatila i hrvatske trgovačke lance objavljen je 18. ožujka 2020. (https://zg-magazin.com.hr). Tko je ovlastio trgovce da rade što hoće i da se sugerira političarima da ih zabrane?

Direktiva 2019/904 Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 5. lipnja 2019. ukazuje na smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Ona obuhvaća plastične proizvode za jednokratnu upotrebu (SUP). Tu se zabranjuju slamke (osim za medicinske svrhe), štapići za uši, tanjuri itd. Zanimljivo je da su u konačnoj inačici teksta izostali opušci. Koji su veliki onečišćivači okoliša.

Rangiranje prioriteta

Među osnovna ljudska prava ubrajaju se voda, zrak, tlo i čisto more. O čistom moru govori se vrlo mnogo pod nazivom »Mikroplastika u oceanima«. Veličina problema je 0,25 % godišnje proizvedene plastike.

O svakoj ljudskoj djelatnosti konačnu odluku donosi politika. Koja ovisi o kvaliteti pripremljenih podloga. U čijoj izradbi bi trebali sudjelovati stručnjaci za tu djelatnost, čije djelovanje treba proći kroz društveno-humanističku provjeru. A odluka se mora kvalitetno objasniti javnosti. U slučaju jednokratnih plastičnih proizvoda i plastične ambalaže to je izostalo. I zavladao je na tržištu nered. Taj nered posljedica je činjenice da nadležni organi nisu javnosti objasnili razliku između dviju EU direktiva.

Materijal je samo mogućnost koja se ostvaruje pravljenjem određene tvorevine. Nema idealnoga, već samo optimalnog materijala za određeni proizvod. Pa tako i onaj načinjen od plastike. Prestanite skupljati jeftine političke bodove na riječi plastika. Posebno jednokratna plastika. A moguće štedljivo postupanje ili zabrane se odnose samo na proizvode, a ne materijale. Epidemija koronavirusa je pokazala svu nesmislenost borbe protiv materijala, plastike.

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t