Uznemirujući rezultati istraživanja o rizničnom ponašanju mladih

Uznemirujući rezultati istraživanja o rizničnom ponašanju mladih

(Foto: MZOS)

Ministrica Blaženka Divjak je posebno naglasila da kod mladih treba razvijati empatiju kako bi bili u stanju jedni drugima pomoći. “U tom smjeru treba djelovati kako bi imali pozitivan razvoj, mlade uspješne i sretne ljude”, zaključila je

Na znanstveno-stručnom skupu Kako je biti adolescent u Hrvatskoj u petak su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljeni rezultati istraživanja Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj, koje je obuhvatilo više od 10 tisuća adolescenata iz Zagreba, Osijeka, Splita, Varaždina i Pule.

Istraživanje su proveli znanstvenici Laboratorija za prevencijska istraživanja, Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa znanstvenicima iz Pule, Splita i Osijeka. U istraživanju su sudjelovali učenici od prvog do četvrtog razreda 25 srednjih škola s područja Grada Zagreba te ukupno 52 škole iz Osijeka, Pule Varaždina i Splita.

Ovim istraživanjem se željelo ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizičnih ponašanja te mentalnog zdravlja mladih.

Što se tiče obiteljskog okruženja, 73 % mladih je zadovoljno komunikacijom u obitelji i 72 % je zadovoljno obiteljskim životom. No 25 % mladih ne izražavaju zadovoljstvo niti komunikacijom u obitelji, niti obiteljskim životom. Mladići su zadovoljni komunikacijom u obitelji od djevojaka.

U odnosu na rizične i zaštitne čimbenike u školskom okruženju prosječan školski uspjeh mladih je vrlo dobar, pri čemu su djevojke značajno uspješnije od mladića. Čak 73 % mladih planira ići na fakultet ili neku visoku školu, ali samo 39 % njih voli ići u školu. Samo 52 % učenika smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja, dok 40 % doživljava sadržaje predmeta zanimljivim, 61 % učenika je izjavilo da je zadovoljno svojim nastavnicima dok je 76 % navelo da ostvaruje dobru komunikaciju s nastavnicima

Problem vršnjačkog nasilja i sklonost depresiji

Rezultati istraživanja ukazuju na problem vršnjačkog nasilja. Čak 39 % mladih navodi da je jednom ili češće u posljednjih mjesec dana vidjelo da netko od vršnjaka zlostavlja drugog učenika dok 9 % mladih navodi da je tome svjedočilo jednom tjedno ili češće. Također, 18 % mladih navodi da su i sami doživjeli nasilje, a čak 8 % je sudjelovalo u tučnjavi jednom ili češće u zadnja četiri tjedna.

Alkohol je konzumiralo 70,4 % mladih u zadnjih 30 dana, a u zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 32,8 %. Marihuana je drugo sredstvo ovisnosti mladih i njih 14,7 % je koristilo marihuanu barem jednom u zadnjih 30 dana dok je 6,7 % koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće.

Kad se govori o mentalnom zdravlju mladih visoka je razina internaliziranih problema. Više od 32,1 % imalo je ozbiljne simptome anksioznosti i oko 20 % ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa, 14,5 % je barem jednom razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 8,9 % ih je izradilo plan samoubojstva, a 4,4 % pokušalo je počiniti samoubojstvo.

„Želimo da rezultati ovog istraživanja budu temelj uspostavljanja sustava longitudinalnog praćenja stanja i potreba pozitivnom razvoju adolescenata te kreiranja učinkovitih i ekonomičnih programa prevencije i mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj”, rekla je prodekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sandra Bradarić- Jončić.

Stresno obrazovanje i nedostatak perspektive

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je naglasila da treba uzeti u obzir realno stanje, kakve su potrebe mladih te da se moraju angažirati resursi koji mogu pomoći: obitelj, škola, ali i vršnjaci u školi i socijalnom okruženju.

„Potrebno je raditi na tome da kod adolescenata razvijamo unutarnje snage koje se odnose na to da oni znaju rješavati probleme. Također da razvijaju samosvijest, potencijale za suradnju, a ono što je posebno važno je empatija, jer kad kod mladih razvijamo empatiju onda su u stanju jedni drugima pomoći. U tom smjeru treba djelovati kako bi imali pozitivan razvoj, mlade uspješne i sretne ljude i to ne samo akademski uspješne, nego i u svojoj okolini“, zaključila je ministrica Divjak.

Na razvoj adolescenata u Hrvatskoj osvrnula se Lucija Penavić, učenica četvrtog razreda zagrebačke V. gimnazije.

„Danas na mlade puno utječe tehnologija, informacije do kojih dolaze preko interneta kao i društvene mreže. To određuje ponašanje i reakcije koje mogu utjecati na mentalno zdravlje adolescenata. Smatram da je i obrazovanje danas stresno za mlade. Boravila sam u Kanadi godinu dana i vidjela razliku. Čini mi se da adolescenti u Hrvatskoj ne mogu pronaći svoj cilj kojem teže i okreću se i bullingu“, rekla je za ZG-magazin srednjoškolka.

Učenik prvog razreda IV. gimnazije Aleks Rakoš smatra da na razvoj adolescenata najviše utječu roditelji koji neki od njih očekuju stalnu poslušnost svoje djece. „Najčešće se adolescenti u Hrvatskoj susreću s problemom depresije, anksioznosti i stresom. Dosta sam pod stresom zbog škole i ocjena, kao i moji prijatelji“, istaknuo je Aleks.

Ivana Vranješ

Komentiraj

*