Uzalud nam digitalizacija, informatizacija, robotizacija, globalizacija…

Uzalud nam digitalizacija, informatizacija, robotizacija, globalizacija…

(Sanela Dropulić / Foto: Božidar Babić Photography)

Sustav kojega poznajemo se urušava i prijeti nam „game over!“, no rješenja ima, tvrdi futurologinja šoduzetništva Sanela Dropulić

Svijet je i prije izbijanja pandemije korone već počeo kopnjeti lagano u svom gospodarskom i društvenom usponu i razvoju. Sve što se sada događa ukazuje na oštar pad nošen nepovoljnim svjetskim zbivanjima, ali i onima nacionalne naravi. Svjetsko gospodarstvo, inovativni zamašnjak, društvene interakcije čini se da su dosegle svoj vrhunac 2014. i 2015. godine.

Sada sve što se gradilo posljednja četiri desetljeća doživljava svoje propitivanje, ali i propadanje, bez dovoljno kvalitetnih zamjena postojećeg sustava ili barem djelovanja onoga što smo poznavali i u čemu smo živjeli, upravljali svoje živote i djelovanje.

Jer, svijet se promijenio više u posljednjih deset godina nego cijelo 20 stoljeće…

Neodrživost postojećeg sustava

»Današnje gospodarske i društvene norme, sustavi i okružja nisu više održivi. I to se vidi na svakom koraku našeg djelovanja i života. Svijet, a poglavito Hrvatska koja tu zaostaje uvelike mora ulagati u obrazovanje, ali i obnovljive izvore energije, javno zdravstvo, hranu i poljoprivredu kao nikada do sada prije. Društveni sustav kakav poznajemo – gdje je država osiguravala obrazovanje, zdravstvo, mirovine – propada i u njemu nema novaca za sve one koji ga očekuju. A nema ga ni tko zaraditi uslijed sve veće depopulacije«, uočava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Dodaje kako novi sustavi i postulati djelovanja još nisu izgrađeni. U prvom redu u svijesti ljudi, a zatim i institucionalno.

Ova futurologinja podsjeća na model pod nazivom World3 koji je 1970-ih razvio MIT (Massachusetts Institute of Technology), čiji su istraživači predviđali u svojim studijama kakav bi svijet mogao biti do 2070 godine, a kojega često futurolozi uzimaju kao svoje polazište za projekcije analiza i djelovanja.

Ograničeni prirodni resursi

»Uzimajući u obzir stalni rast stanovništva, ali i industrijsku proizvodnju, opću digitalizaciju, industrijalizaciju, informatizaciju, robotizaciju, ali i ono najvažnije – raspoložive resurse i zagađenje prirode, MIT istraživači su došli do zaključka da nam dolazi do usporavanja svega oko nas. Dakle – inovacije usporavaju, proizvodnja hrane pada, broj stanovnika se smanjuje, industrijska proizvodnja se usporava, a resursi nestaju. Jedino povećanje će biti u zagađenju okoliša koje se nastavlja i dalje. Uslijed takvih okolnosti sve tekovine globalizacije koje smo uživali proteklih desetljeća lagano, ali sigurno gube na svom značaju«, upozorava Dropulić.

Poslovanje, pa tako i poduzetničko, na dosadašnji način gubi na svojoj vrijednosti jer ono što ga je gradilo gubi na važnosti i uporabljivosti.

»Prostim rječnikom rečeno – bliži nam se „game over“ temeljen na onome što su kreatori politika do sada radili i vrijeme je za zaokret. U vlastitim glavama i djelovanjima za početak«, poručuje Dropulić.

Koncept održivijeg življenja

No, Dropulić dodaje kako ima rješenja. To je u prvom redu davanje poticaja održivijem življenju i djelovanju stanovništva.

»Razloga za optimizam ima jer čovjek tijekom svog životnog vijeka doživi od pet do sedam izazovnih razdoblja ili kriza (bilo privatne ili društvene naravi) te ih uglavnom i preživi. Sve je u nama i do nas«, smatra Dropulić.

U prilog tome navodi kako je povijest vrlo ciklična, pa čak kada se događaju i ratovi te da smo puno puta (kao civilizacija, ali i pojedinci) bili u izazovnim vremenima i krizama – te ih preživjeli. Dakle, gledajući iz povijesne perspektive, postoje brojni razlozi za optimizam iako nam se čini da je zbog depopulacije uzalud sva digitalizacija, informatizacija, robotizacija, globalizacija, industrijalizacija…

Podsjeća na svjetske ratove te na dugotrajno zategnute političke odnose tijekom Hladnog rata. Imali smo i takozvanu Veliku depresiju, ali bilježili i izrazitu glad koja je mnoge potjerala trbuhom za kruhom iz Hrvatske. Vladala je i kuga, ali i španjolska gripa. Bio je tu i naftni šok 1970-ih.

Konstantno smo u epicentru zbivanja

»Živeći u vremenu velike globalizacije, informatizacije, kao i digitalizacije – oko sebe imamo ciklus vijesti od 24 sata koji pokriva događaje diljem svijeta. Obraćamo više pozornosti na te događaje i oni izgledaju neposrednije. Stalno smo u epicentru zbivanja«, uočava i naglašava futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić.

Navodi kako je s obzirom na višestruke prijetnje zagađenjem okoliša i ekoloških katastrofa, rata u Ukrajini i gospodarskih poremećaja, lako biti zbunjen i zabrinut te očekivati propast svijeta. No, iz povijesne perspektivne gledajući, pesimizam je općenito neopravdan kao odgovor na vijesti o nepovoljnim globalnim događajima. Jer ma kakav da je svijet danas – gledajući sve što se događalo samo 100 godina ranije – bolje nam je živjeti u ovom vremenu nego u povijesti. Ali iz nje puno toga možemo naučiti i primijeniti da bismo u budućnosti bolje (pre)živjeli te prevladali izazove koji su pred nama.

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni