Uvozimo tuđi otpad, našim ne gospodarimo

Kako tvrtke Krapinsko-zagorske županije uz sekundarne sirovine štite i poslovanje i okoliš

(Foto: HGK)

U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40 tisuća tona tekstilnog otpada, samo u Zagrebu 7 tisuća tona. No, uvjeti da se taj otpad maksimalno iskoristi ne postoje pa tako tvrtka Regeneracija uvozi tekstilni otpad iz Italije, Slovenije i Austrije. Naime, od 6 tisuća tona koliko iznosi kapacitet prerade tvrtke, samo četvrtinu mogu prikupiti u Hrvatskoj.

Regeneracija je jedna od četiri tvrtke Krapinsko-zagorske županije, uz Valoviti papir Dunapack, Vetropack Stražu i Stražaplastiku, koje je HGK okupila u ponedjeljak u Zaboku u prostorima tvrtke Valoviti papir Dunapack. Njihovi predstavnici sudjelovali su na okruglom stolu Primjeri uspješne provedbe kružnog gospodarstva u tvrtkama Krapinsko-zagorske županije.

„Tvrtke pokazuju da mogu i žele koristiti reciklat i da su spremne i u daljnja ulaganja. Treba im veća raspoloživa količina otpada koji je kvalitetno sortiran,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, koja je istaknula prijedlog HGK da se kreira nacionalni Akcijski plan za kružno gospodarstvo.

I tvrtka Vetropack Straža primorana je uvoziti otpadno ambalažno staklo. Inače, staklo je jedini ambalažni materijal koji se može beskonačno mnogo puta reciklirati. Predsjednik Uprave Tihomir Premužak komentirao je da je još preveliki dio stakla izvan sustav i da mu nije jasno zašto netko tko ne odlaže otpad kako treba ne bi platio kaznu.

Recikliranje počinje već od dizajna proizvoda

„Naša je tvornica kapacitetom premašila četiri puta hrvatsko tržište. Dakle, svo otpadno staklo možemo mi preuzeti,“ rekao je Premužak.

Otpadna se plastika često percipira kao „vrući krumpir“ razgovara o otpadu, no tvrtka Stražaplastika u svom pogonu već niz godina za proizvodnju novih proizvoda u prosjeku koristi 30 posto otpada od plastike, do koje također teško dolazi.

Direktor Stražaplastike Josip Grilec rekao je da je reciklaža plastike zahtjevna jer postoji puno vrsta. „Ako kod samog dizajniranja proizvoda ne vodimo računa o materijalu, nismo ništa napravili. Tu počinje reciklaža,“ rekao je Grilec.

Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva, komentirala je da su komunalna poduzeća dužna na svom području dužna prikupljati reciklabilni otpad, no problem je u kvaliteti otpada. (ZG-magazin)