Utjecaj plastike na klimu

Utjecaj plastike na klimu

(Kanalizacijske cijevi od plastike / Foto: Paul Brennan, Pixabay)

Među primjenama za koje se neplastične alternative rabe u velikom broju, ispitana plastika nudi niži ukupni doprinos stakleničkim plinovima u usporedbi s alternativama u 13 od 14 slučajeva

Plastika je sveprisutna u globalnom gospodarstvu i predmet je čestih rasprava, od njezina utjecaja na onečišćenje mora do (ne)mogućnosti recikliranja. Međutim, često se zanemaruje njezina uloga u povećanju učinkovitosti uporabe, kao što je smanjenje kvarenja hrane i emisija stakleničkih plinova.

Umjesto toga, plastiku se često spominje samo u negativnom kontekstu, kao materijal koji onečišćuje okoliš, bilo kopneni ili morski. Koji je toksičan, koristi vrijedne resurse, a pri preradi proizvodi emisije. Iako nije sporno da plastika ima i svojih mana, nužan je znanstveno utemeljen pristup koji će usporediti plastiku i alternativne materijale u određenim primjenama.

Upravo to su učinili znanstvenici u izvještaju McKinsey & Co1 koji je objavljen u srpnju 2022. u kojem su analizirali ukupan doprinos plastike stakleničkim plinovima u usporedbi s njezinim alternativama, uključujući životni ciklus proizvoda (od kolijevke do groba) i utjecaj upotrebe. Onečišćenje oceana nije razmatrano. Cilj je bio pridonijeti dijalogu o izboru materijala i proširiti dostupnu bazu činjenica za raspravu o plastici.

Analiza se temeljila na proizvodima u SAD-u 2020., a promatrao se utjecaj plastike u pet područja s najvećom potrošnjom plastike – ambalaži, graditeljstvu, automobilskoj industriji, tekstilu i trajnim potrošnim dobrima.

Niži ukupni doprinos plastike stakleničkim plinovima u većini primjena

Među primjenama za koje se neplastične alternative rabe u velikom broju, ispitana plastika nudi niži ukupni doprinos stakleničkim plinovima u usporedbi s alternativama u 13 od 14 slučajeva.

Tamo gdje je čisti plastični proizvod uspoređivan s mješovitim materijalima koji uključuju plastiku (spremnici za mlijeko i čaše), plastični proizvod i mješoviti proizvod su imali slične utjecaje na stakleničke plinove. U 13 slučajeva gdje je plastični proizvod imao manje emisija, uštede stakleničkih plinova kretale su se od 10 do 90 %, uzimajući u obzir i životni ciklus proizvoda i učinak uporabe.

U mnogim primjenama, posebice onima koncentriranim u pakiranju hrane, postoji malo alternativa plastici. Upravo usvajanje plastike u kratkom roku može pomoći naporima za dekarbonizaciju u tim područjima, posebno u smislu kvarenja hrane i energijske učinkovitosti, s obzirom na njihov niži trag (trag, footprint) stakleničkih plinova.

Usporedba doprinosa stakleničkim plinovima načinjena je za proizvode iz raznih područja primjene. Analizirani proizvodi su: boce za gazirana pića, spremnici za mlijeko, izolacije zgrada, vrećice za nošenje, spremnici za mokru hranu za kućne ljubimce, ambalaža za pakiranje svježeg mesa, boce za tekući sapun, industrijske bačve, kanalizacijske cijevi, vodovodne cijevi, namještaj, rezervoari za gorivo za hibridne automobile, gornja kućišta akumulatora za automobilska električna vozila, majice, tepisi i čaše za vodu.

Jedino u slučaju industrijske bačve, čelična se bačva pokazala boljom vezano uz emisije stakleničkih plinova zbog dulje trajnosti čelične bačve u odnosu na PE-HD bačvu (10 godina u usporedbi s 5 godina) i više stope recikliranja.

U nastavku su navedeni samo neki od razmatranih primjena.

Ambalaža za pakiranje mesa

Postoji malo alternativa za plastiku u pakiranju hrane, prvenstveno zbog bitno manjeg kvarenja hrane pri uporabi plastike. U Sjedinjenim Državama, dvije najčešće opcije za pakiranje svježeg mesa su podlošci od pjenastog polistirena (PS-X) s PVC folijom i mesarski papir.

Odabrana je svinjetina kao reprezentativno meso za pripisivanje emisija stakleničkih plinova kvarenju hrane. Manje doprinosi stakleničkim plinovima od govedine i janjetine, ali više od piletine.

Posude od pjenastog polistirena su zatvorene ćelije s upijajućim jastučićima. Iako podlošci od pjenastog PS s PVC folijom imaju veće proizvodne emisije od mesarskog papira, niže stope kvarenja svinjskog mesa u takvoj ambalaži u usporedbi s mesarskim papirom (otprilike 5 u odnosu na 7 do 10 %) više nego nadoknađuju razliku.

Kao rezultat toga, plastična ambalaža ima manji ukupni utjecaj na stakleničke plinove od mesarskog papira za oko 35 %. Osim toga, budući da ambalaža koja se koristi za svježe meso u SAD-u (op.a. i u Hrvatskoj) često završi na odlagalištu, plastika je u prednosti u odnosu na papir zbog emisije metana iz anaerobne razgradnje papira.

Majice

Odjeća čini oko 50 % ukupnog volumena plastike unutar 11 milijuna tona tekstilnog sektora. Odabrane su majice kratkih rukava kao reprezentativna aplikacija, a uspoređivao se utjecaj PET-a na stakleničke plinove u odnosu na pamučne majice. Sve u svemu, PET majice imaju manji otisak stakleničkih plinova od pamučnih majica, prvenstveno zbog nižih emisija u proizvodnji.

Majice hrvatske nogometne reprezentacije načinjene od recikliranih PET boca (Foto: Nike)

Pamuk emitira veću količinu stakleničkih plinova u različitim fazama uzgoja usjeva, poput plodoreda, upotrebe gnojiva i pesticida te navodnjavanja. Osim toga, majice se uglavnom ne recikliraju, a odlaganje na kraju životnog vijeka gotovo je jednako podijeljeno između energijske oporabe i odlagališta.

Čaše

Procijenjen je utjecaj tri vrste plastičnih čaša na stakleničke plinove (XPS, PET i PP) i uspoređen s papirnatim i staklenim čašama za višekratnu upotrebu.

XPS čaše imale su najmanje emisije stakleničkih plinova jer imaju najmanju masu i najmanje emisija pri proizvodnji. Papirnate čaše imaju slične emisije stakleničkih plinova kao XPS čaše zbog niskih proizvodnih emisija i povoljnog utjecaja energijske oporabe na stakleničke plinove (CO2 od izgaranja papira smatra se biogenim i stoga je isključen).

Važno je napomenuti da papirnate čaše sadrže približno 5 % PE-LD po masi i smatraju se mješovitim materijalom koji sadrži plastiku. Poput spremnika kutija za mlijeko sa zabatnim vrhom (tetrapak ambalaža), PE-LD podstava omogućuje držanje kapljevine u papirnatim čašama. Emisije iz staklenih čaša za višekratnu upotrebu jako ovise o procesu pranja, tj. o tome rabi li se topla voda ili voda okolišne temperature.

Procijenjeno je da se jedna staklena šalica može ponovno upotrijebiti do 500 puta i može se prati vrućom vodom u komercijalnoj perilici posuđa u serijama od 50 komada. Korištenje toplom vodom rezultira peterostrukim emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s korištenjem vode okolišne temperature zbog upotrebe industrijskih plinskih bojlera, koji imaju relativno visok utjecaj na stakleničke plinove. Staklene čaše za višekratnu upotrebu koje se peru vodom okolišne temperature imaju manji utjecaj na stakleničke plinove od XPS i papirnatih čaša.

Kanalizacijske cijevi

Postoje dvije glavne vrste kanalizacijskih cijevi: gravitacijske cijevi (s približno 90 % tržišnog udjela) i tlačne cijevi (oko 10 %). PVC i armirani beton najčešći su materijali koji se koriste za gravitacijske cijevi, dok su PVC i nodularno željezo najzastupljeniji za tlačne cijevi.

Pretpostavljeno je da sve četiri vrste cijevi imaju predviđeni radni vijek od 100 godina. U obje primjene kanalizacijskih cijevi, PVC ima niže emisije stakleničkih plinova (otprilike 45 % niže od armiranog betona i 35 % niže od nodularnog željeza), prvenstveno zbog svoje sposobnosti da postigne istu funkciju s manjom masom.

Betonske i duktilne cijevi također zahtijevaju procese transporta i ugradnje koji emitiraju više stakleničkih plinova. Važno je napomenuti da cijevi od nodularnog željeza imaju relativno višu stopu recikliranja (oko 30 %) od PVC cijevi (oko 10 %).

Zaključak

Većina procjena životnog ciklusa koje uspoređuju plastične proizvode s proizvodima drugih materijala daju prednost plastici s obzirom na utjecaje na okoliš. Bez obzira na to, prednosti plastike ne umanjuju potrebu plastičarske industrije da nastavi poboljšavati ekološki učinak svojih proizvoda na okoliš, što uključuje povećanje recikličnosti, sprječavanje onečišćenja okoliša, kao i njegovo uklanjanje.

 Maja Rujnić Havstad


Literatura:

1. Climate impact of plastics, McKinsey & Company, srpanja 2022.

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni