Utjecaj interneta na okoliš

(Ilustracija: Pixabay)

Internet ima velik utjecaj na okoliš. Proizvodnja mobitela, prijenosnih računala i drugih vrsta uređaja i opreme znači crpljenje minerala iz zemlje. Podatkovni centri koji koriste oblak (eng. cloud) tehnologiju troše velike količine energije zbog pohrane i stalnog protoka podataka. U 2015. godini je procijenjeno da je Internet odgovoran za ekvivalent od 300 milijuna tona CO₂ godišnje (1).

Osim toga, internetska rješenja za pohranu podataka poput oblika uzrokuju veliku potrošnju energije. Svaka fotografija ili podaci koje pohranjujete na mreži moraju se trajno sačuvati na poslužitelju koji se mora napajati. Svaki put kada želite pristupiti tim podacima, morate razmijeniti podatke s ovim poslužiteljem koji troši sve više energije. Stoga se preporuča da se ne pohranjuje sve podatke u oblaku. Valja koristiti lokalnu pohranu kad god je to moguće kako bi se moglo smanjiti potrošnju energije, povezane s korištenjem Interneta.

U časopisu Polimery 1/2023 objavljen je članak “Equality in the creation of carbon dioxide equivalent” koji se bavi pitanjima vezanim uz jednakost u stvaranju ekvivalenta ugljikovog dioksida. U članku se raspravlja o utjecaju porasta broja stanovnika i cimera, sustava generiranja otpada, informacijskog i materijalnog otpada, generiranja materijalnog otpada, dobi plastike i digitalizacije (2).

Inače, pojam informacijskog otpada uveo je profesor emeritus Igor Čatić u sklopu Festivala znanosti 2022. On je ukazao na ogroman porast informacijskog otpada, koji je rezultat djelovanja energijsko-informacijskog sustava. Utjecaj tih dvaju sustava na okoliš mogu se izraziti s pomoću ekvivalenta ugljikovog dioksida (CDE – carbon dioxide equivalent) (3).

Saznajte više:

(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikov%28IV%29_oksid

(2) https://green.hr/znate-li-sto-je-ugljicni-otisak-i-kako-ga-smanjiti/

(3) Čatić, I. i sur.: Equality in the creation of carbon dioxide equivalent, Polimery 68(2023)1, 3-5.