Uskoro počinje 51. zagrebački salon vizualnih umjetnosti
51. zagrebački salon će trajati od 16. lipnja pa sve do 17. srpnja, izložbe će biti postavljene u galerijama Prsten i Bačva.
Sukladno koncepciji “Izazovi humanizmu” stručni žiri u sastavu Ines Krasić (umjetnica), Suzana Marjanić (autorica koncepcije), Marijana Stanić (autorica koncepcije), Olga Majcen Linn (Kontejner), Klaudio Štefančić (kustos, Galerija Galženica), Slaven Tolj (ravnatelj MMSU-a), Josip Zanki (predsjednik HDLU-a) odabrao je 34 umjetnika/ica: Grgur Akrap, Marija Ančić, Iva-Matija Bitanga, Tomislav Brajnović, Marijan Crtalić, Željka Cupek, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vitar Drinković, Sandro Đukić, Martina Grlić, Igor Grubić, Grupa ABS, Nicole Hewitt, Ana Hušman, Josip Pino Ivančić, Komikaze, Žižić/Kožul, Siniša Labrović, Ivica Malčić, Kristina Marić, Ines Matijević, Davor Mezak i Danko Friščić, Lav Paripović, Marko Pašalić, Ivana Pegan Blaće, Petar Popijač, Jasenko Rasol, Damir Stojnić, Goran Škofić, Vice Tomasović, Tanja Vujasinović, Ana Uzelac, dok su kustosice pozvale i sljedeće umjetnike/ce: Milijana Babić, Lana Čmajčanin, Tomislav Gotovac aka Antonio G. Lauer, Sanja Iveković, Adela Jušić, Zoran Pavelić, Franc Purg, Sandra Sterle i Vlasta Žanić.
Zagrebački salon je renomirana nacionalna izložba i jedna od najstarijih skupnih izložbi recentnih umjetničkih ostvarenja – smotra suvremenog umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vizualnim umjetnostima, arhitekturi i urbanizmu te primijenjenim umjetnostima i dizajnu. Održava se od 1966. godine u organizaciji HDLU-a, ULUPUHA-a, UHA-e. Ove godine, u organizaciji HDLU-a, posvećen je vizualnim umjetnostima.
“U tematskom pozivu “Izazovi humanizmu” za 51. zagrebački salon, s obzirom na sva društveno-politička previranja koja su materijalizirana i završnim velikim valom prisilnih migranata s Istoka i medijskim napisima o tome kako migranti navodno dezintegriraju Europu (npr. Slovačka objavljuje kako će primati samo kršćane kada se objavi raspodjela izbjeglica iz Sirije među članicama EU, Mađarska pak otvara žičani zid s bodljikavom žicom visok četiri metra duž 175 kilometara granice sa Srbijom, Slovenija podiže žilet-žicu na granici s Hrvatskom, Hrvatska 9. ožujka 2016. zatvara svoje granice izbjeglicama), nastojale smo umjetnike/ice usmjeriti na kritičko iščitavanje humanizma u okviru trojstva vječno dominirajuće opresije – rasizam, seksizam i specizam, diskriminacije na osnovi rase, spola i vrste (životinje i biljke, Zemlja). Dakle, kako vizualizirati Zlo i Dobro naših dana, kako vizualizirati humanizam u bilo kojem mediju vizualne kulture? Ili određenjem Ivana Supeka, fizičara, književnika, povjesničara, filozofa, borca za mir i humanista, koji nikada nije bio član nijedne političke stranke, jednoga pogleda na svijet, a čiju smo stotu obljetnicu rođenja, zahvaljujući zborniku radova koji je uredio Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, obilježili prošle godine: ”Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”, napisale su u najavnom tekstu 51. zagrebačkog salona kustosice Marijana Stanić i Suzana Marjanić.
(Zg-magazin)