Uoči Svih svetih ukazali na problem plastičnog otpada na grobljima

Uoči Svih svetih ukazali na problem plastičnog otpada na grobljima

Na grobljima u RH stvaramo oko 20.000 tona plastičnog otpada godišnje, polovicu u studenome

Gradski zastupnik Renato Petek (Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez) u srijedu je na konferenciji za novinare na Gradskom groblju Mirogoju ukazao na ogromne količine plastičnog otpada koje se stvaraju paljenjem lampiona tijekom blagdana Svi sveti.

»To je velik ekološki problem koji možemo dijelom riješiti pažljivijim planiranjem što ćemo donijeti na grob. Obilazak najmilijih može se izraziti i drugačije, ne samo velikom količinom plastičnih lampiona upaljenih na grobovima«, kaže Petek. Dodaje kako je isto i s cvijećem: »Umjesto plastičnog cvijeća, donesite živu biljku koja će dugo krasiti grob. Preci vam neće zamjeriti, a potomci će vam na tome biti zahvalni«, zaključuje Petek.

Anamarija Prgomet (Inicijativa Zero Waste Croatia) napominje kako prevencija i smanjenje otpada na svakom koraku, mora postati naš prioritet, a to nije lak zadatak, jer zahtijeva promjenu našeg razmišljanja i navika.

»Obično prilikom kupnje proizvoda uopće ne mislimo da će kupnja, ili njezin dio, prije ili kasnije završiti u otpadu. Stvaranje dodanog otpada nije dobro, čak ni ako je isti obnovljiv. Stoga želimo potaknuti ljude da razmisle da se otpad stvara pri svakoj našoj aktivnosti i da sami možemo smanjiti količinu otpada«, poručila je Prgomet.

Petek ističe kako su Hrvati uz Poljake pri vrhu EU-a po potrošnji nadgrobnih svijeća i lampiona po broju stanovnika.

»Gotovo 50 % ukupne količine otpada od lampiona prikupi se oko blagdana Svih svetih, kada u Hrvatskoj proizvedemo tone i tone plastičnog otpada od lampiona i cvijeća na grobljima. Točna količina nije poznata, no procjenjuje se da se radi o godišnjoj količini od oko 35 milijuna nadgrobnih svijeća te oko 20.000 tona otpada od lampiona«, rekao je Petek.

Recikliranje otpadnih svijeća ekološki je i financijski zahtjevno zbog složenih materijala od plastike, no otpadne grobne svijeće korisna su sirovina. Otpadni nadgrobni lampioni sastoje se od 52,27 % parafina, 40,47 % polimera (kućišta), 4,25 % metala (poklopci) i 2,34 % baterija. Petek napominje kako rješenja za ovaj otpad mora ponuditi država, kao što je to učinila Slovenija.

Ukazuje kako se kod nas ne stimulira kupnja ekološki prihvatljivije verzije lampiona, a trošak oporabe otpada se ne prebacuje na proizvođače, već ostaje jedinicama lokalne samouprave. No svi gradovi nemaju sredstava niti rješenja za zbrinjavanje takve vrste otpada pa plastika zagađena parafinom dijelom završava i na odlagalištima što dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama, uključujući i ljude, upozorava Petek.

Moguće rješenje vidi u uvođenju naknade za zbrinjavanje koja bi se uračunala u cijenu lampiona. Ako bi se i poticali ekološki prihvatljivije vrste lampiona, mogli bismo kroz nekoliko godina promijeniti trend kod kupaca, korisnika, smatra gradski zastupnik.

Prgomet navodi da su ekološki prihvatljivije varijante lampiona oni sa solarnom ćelijom, potom stare dobre voštane svijeće te na kraju biorazgradive ekološke svijeća, kakvih kod nas gotovo i nema). Postoje i stakleni lampioni sa žaruljom i baterijom, ali sadrže opasan otpad, pa ih neki ne smatraju najboljim rješenjem, osim u svrhu smanjenja problema s plastikom. Također, svatko može i kod kuće s ljubavlju napraviti lampion od onoga što ima u kući: staklenka, poklopac sa starog lampiona, lučica i ukrasi su dovoljni.

Na konferenciji je ukazano da je prvi korak postupanja s otpadnim grobnim svijećama odvojeno odlaganje i prikupljanje otpadnih svijeća na grobljima, da građani mogu odvojeno razvrstavati vrste lampiona. Tu se vidi napredak u Zagrebu, gdje postoji više kanti za odložiti lampione po vrstama.

Petek je stoga pozivao Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša da se pobrinu za regulative oko otpada od nadgrobnih lampiona. Za kraj je napomenuo: »Za one koji su možda sumnjali – ugovor oko zbrinjavanja plastičnog otpada sa zagrebačkih groblja također ima tvrtka gospodina Petra Pripuza«. (ZG-magazin)

Odgovori naprijateljica okolisa Odustani

*