Univerzijada ’87 – 30 godina kasnije

O veličini događaja govore i brojke. Ukupno je na Univerzijadi bilo akreditirano 43.975 osoba. O njoj je izvještavalo 1570 novinara. U prijevozu je korišteno 225 autobusa i minibusa, 722 osobna vozila i 72 putnička kombi vozila. Na Univerzijadi je radilo ukupno 25.682 volontera!

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u četvrtak, 7. prosinca u 18 sati bit će otvorena izložba pod nazivom 30 godina Univerzijade ’87 koja je organizirana u suradnji s udrugom Random. Izložba ostaje otvorena do 4. veljače 2018.

Iz želje za očuvanjem suvenira Zagija autor izložbe i kolekcionar Igor Novaković krenuo je u skupljanje suvenira vezanih za tu maskotu. S vremenom se tematika proširila na medalje, plakate, marame, priznanja, plakete, ambalažu sponzora i niz drugih proizvoda koji su izrađeni za samu manifestaciju, ali i kojima su domaće tvrtke pratile i promovirale te sponzorirale Univerzijadu. Riječ je o više od tisuću izložaka koji svjedoče o veličini događaja i koji su dijelom javnosti predstavljene upravo ovom izložbom.

Danas, trideset godina od održavanja Univerzijade u Zagrebu, niz kulturnih, infrastrukturnih i sportskih objekata i sadržaja važan su i neizostavan dio našeg života, što je dodatan razlog da je se prisjetimo izložbom kolekcije memorabilija posvećenih ovoj »zagrebačkoj priči«.

Najveća Univerzijada do tada

Četrnaeste Međunarodne studentske sportske igre održane su od 8. do 19. srpnja 1987. godine, u Zagrebu pod geslom »Svijet mladih za svijet mira« i u znaku simpatične vjeverice Zagija Nedjeljka Dragića. Nastupile su 122 reprezentacije s 6423 sportaša i službenih osoba, a sportaši su odmjerili snage u 12 sportova. Zagreb je tada nakratko postao centar svijeta i domaćin najveće sportske manifestacije održane do tada na ovim prostorima. Uz to bila je to i najveća organizirana Univerzijada do tada uopće.

Održano je ukupno 1.299 natjecanja u 130 pojedinačnih disciplina i na 6 turnira dok su se pripreme i treninzi, zajedno s natjecanjima, održavali na 26 sportskih objekata u Zagrebu i 14 objekata u gradovima suorganizatorima. Najviše medalja osvojili su sportaši SAD-a za kojima su slijedili SSSR te Rumunjska.

O veličini događaja govore i brojke. Ukupno je na Univerzijadi bilo akreditirano 43.975 osoba. O njoj je izvještavalo 1570 novinara. U prijevozu je korišteno 225 autobusa i minibusa, 722 osobna vozila i 72 putnička kombi vozila. Tehnička podrška bila su 3 velika računalna servera tvrtke IBM, 750 osobnih računala, 450 printera, 800 radio stanica, 600 pagera, 8200 telefona – od čega 200 induktorskih. Na Univerzijadi je radilo ukupno 25.682 volontera! Zahvaljujući Univerzijadi Zagreb je u tom kratkom periodu ostvario ukupno 100.000 noćenja.

Zagrebačka Univerzijada smatra se najvećom sportskom manifestacijom održanom u Zagrebu i Hrvatskoj. Bila je to ujedno i najmasovnija do tada održana Univerzijada. No, ona nije bila samo veliko sportsko događanje nego je značila intenzivnu izgradnju i obnovu sportske, kao i cjelokupne gradske infrastrukture, okvir za niz važnih kulturnih događanja dugoročnog dosega.

Spektakularno otvaranje igara u režiji Paola Magellija, 8. srpnja 1987., na kojemu je sudjelovalo oko 12.500 sudionika, održano je na Dinamovu stadionu pred 50.000 gledatelja. U kreiranju programa otvaranja i zatvaranja igara sudjelovao je niz uglednih umjetnika iz cijele države.

Obogaćena gradska infrastruktura

Među izgrađenim sportskim objektima izdvajaju se sportski centar na Jarunu, kompleks bazena Mladost, dvorana Cibona. Obnovljeni su sportski centar Šalata, stadion Dinamo, niz sportskih objekata u Zagrebu i gradovima suorganizatorima: Bjelovaru, Čakovcu, Jastrebarskom, Karlovcu, Kumrovcu, Petrinji, Sisku, Varaždinu i Svetom Ivanu Zelini.

Gradska infrastruktura obogaćena je obnovljenim studentski domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje, novim autobusnim kolodvorom i obnovljenim željezničkim kolodvorom, uređenjem niza pročelja u središtu grada, osobito na Trgu bana Jelačića, izgradnjom Centra za automatsku obradu podataka, otvaranjem niza novih trgovina, obnovom i otvaranjem novih hotela.

Otvoren je Omladinski kulturni centar u Teslinoj s obnovljenim Zagrebačkim kazalištem mladih i nizom novih sadržaja, zaživjela je Tkalčićeva ulica kao atraktivno mjesto večernjih izlazaka.

Univerzijada nije bila samo sportsko natjecanje. U razdoblju za vrijeme te neposredno prije i nakon Univerzijade, u gradu je održano pedesetak koncerata, niz predstava i izložbi, otvoren je Muzej »Mimara«, održano je prvo izdanje međunarodnog kazališnog festivala Eurokaz koji će postati relevantan u svjetskim razmjerima. Sve to za cilj je imalo predstaviti Zagreb, ljude i cijelu svoju zemlju gostima i sudionicima sa svih kontinenata.

Rođen petmilijarditi stanovnik Zemlje

U Zagrebu je za vrijeme Univerzijade rođen petmilijarditi stanovnik planeta Zemlje, što je obilježeno svečanim koncertom kojemu je prisustvovao i tadašnji glavni tajnik UN-a, Péres de Cuéllar. O angažiranosti građana svjedoči i brojka od 25.682 volontera koji su sudjelovali u programima Univerzijade.

Tehnički muzej Nikola Tesla, kao Muzej kojem je Grad Zagreb osnivač i kao jedan od najprepoznatljivijih zagrebačkih muzeja, rado se odazvao autorovom pozivu da se upravo tu, pored »dvorane Cibona«, uključi u realizaciju izložbe kolekcije memorabilija kao podsjećanja na jednu od najpozitivnijih »zagrebačkih priča«.

Autor izložbe Igor Novaković kaže kako je te 1987. godine bio prvašić i nije baš previše znao o Univerzijadi, ali je znao da je u njegov grad i život stigao Zagi, sveprisutna i simpatična vjeverica u svim veličinama, oblicima i okusima (čokolada, žvake, sladoled …).

Gdje god se okreneš – Zagi

»Pjesma Trešnjevačkih mališana Zag Zagi Zagreb nije mi izlazila iz glave, svirala je stalno na radiju, pjevala se u stanu, u autu, na igralištu, u školi … A kad smo kod škole, na školskoj torbi je bio Zagi bedž, u torbi su bile Zagi bilježnice, plava pernica sa Zagi prišivkom, u pernici Zagi olovke. Ipak, najdraži Zagi bio je bijela plišana igračka«, prisjeća se Novaković.

No iako je te 1987., sve je bilo u znaku Zagija, po završetku Univerzijade ’87 grad i Igor su rasli i bivali sve veći, a Zagi je ostao u 1987. i odlazio sve više u zaborav …

»Godine 2012. bio sam slučajni prolaznik na jednom sajmu i tamo sam ugledao bijelog plišanog Zagija. Istog kakvog sam imao kao klinac. Gledao sam ga, prljavog i prašnog, ali taj njegov osmijeh pun radosti me istog trena vratio u dane bezbrižnog djetinjstva. Kupio sam ga i pomislio: „Što je sa Zagijem, je li još uvijek živ, može li ga se igdje kupiti?“. Nisam imao mnogo uspjeha u traženju odgovora, zapravo, rezultati su bili vrlo skromni pa sam odlučio Zagija i Univerzijadu ’87 oteti zaboravu«, objašnjava autor izložbe.

Skupio sve predmete vezane uz Univerzijadu ’87

S vremenom je kolekcija predmeta vezanih za Univerzijadu ’87 rasla. Novaković će reći kako je iznenađujuće koliko je mnogo predmeta vezano uz Univerzijadu ’87 i Zagi maskotu. Tvrdi da ih je uspio manje-više prikupiti sve te ih u povodu 30,. godišnjice održavanja manifestacije, pokazati javnosti. »Jer Zagi i Univerzijada ’87 su unijeli radost u moj grad i moje djetinjstvo i smatram da je red da im zahvalim, barem izložbom«, kaže.

I Mirko Novosel, glavni tajnik Univerzijade ’87 prisjetio se te velike sportske manifestacije.

»Zagi je navršio 30 godina i još uvijek je u sjećanju brojnih Zagrepčana. Ta maskota zagrebačke vjeverice ostala je simbol velikog preobražaja grada Zagreba. Kada smo krenuli u bitku za dobivanje Univerzijade, cilj i želja nam je bila riješiti probleme športske infrastrukture koja je u Zagrebu bila katastrofalna. Bez zimskog bazena, s uništenom Šalatom i bez adekvatnih dvorana. Znali smo da samo velika športska priredba može pomoći u rješavanju tih problema. Vodili smo veliku bitku da pobijedimo gradove velikih sila (SAD, Indija i Australija) i na kraju uspjeli«, navodi Novosel.

Mirko Novosel: Bila je to manifestacija na ponos našega grada

Prva namjera bila je srediti sportsku infrastruktura, da bi nakon toga preuzeli i brigu za obnovu grada, a tu su, kaže Novosel, postignuti fantastični rezultati na zadovoljstvo i ponos našeg naroda.

»Sve je to razlog da se danas, 30 godina poslije te ’87 rado prisjećamo Univerzijade ’87, Zagija i svega što su Zagreb i okolica dobili. Sa željom da se takva priredba još jednom dogodi i grad Zagreb zakorači u daljnji procvat«, rekao je Novosel i dodao: »Hvala još jednom svim volonterima i ogromnom broju ljudi koji su nam donijeli toliko radosti«. 

(zg-magazin)