UN: U svijetu se baca trećina hrane!
Direktor FAO-a upozorava da će se potreba za hranom s godinama povećavati uzmu li se u obzir prognoze da će do 2050. svjetska populacija dosegnuti devet milijardi ljudi
Svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje, upozorava direktor UN-ove agencije za hranu (FAO) Jose Graziano da Silva u članku za Hinu i pita se je li to prihvatljivo u svijetu u kojem je 842 milijuna ljudi gladno, pothranjeno ili nema osiguranu prehranu.
UN-ova agencija ističe i štetan učinak bacanja hrane na okoliš jer se tako baca i sva energija, zemlja i voda upotrijebljena u proizvodnji
„Koliko ste često u supermarketu prebirali jabuke ili banane koje najljepše izgledaju?“, piše Da Silva. „Naša prirodna želja za lijepim voćem znači da se tone i tone voća i povrća s manjim nesavršenostima bacaju u smeće. Hrana koju bacaju potrošači, dućani ili restorani, međutim, samo je dio ove priče“, dodaje. Bacanje hrane u siromašnim zemljama manji je problem od činjenice da se goleme količine gube u ranijim fazama prehrambenog lanca. Gubici hrane na farmama, u tvornicama, prijevozu, skladištima i trgovinama dovode u pitanje sigurnost prehrane u brojnim dijelovima Europe i srednje Azije, pokazuju podaci FAO-a. „U zemljama u razvoju, gubici nakon žetve mogu doseći čak 40 % proizvodnje“, istaknuo je da Silva. „U Europi, ako kombiniramo gubitke i bacanje hrane u cijelom prehrambenom lancu, govorimo o 280 do 300 kilograma po osobi godišnje“, rekao je.
Direktor FAO-a upozorava da će se potreba za hranom s godinama povećavati uzmu li se u obzir prognoze da će do 2050. svjetska populacija dosegnuti devet milijardi ljudi. „Ako se gubici i bacanje hrane smanje samo za pola, za prehranu stanovništva do 2050. proizvodnju će trebati povećati za 25, a ne kako se sada procjenjuje za 60 posto“, rekao je Da Silva. UN-ova agencija ističe i štetan učinak bacanja hrane na okoliš jer se tako baca i sva energija, zemlja i voda upotrijebljena u proizvodnji i procjenjuje da se godišnje ispusti 3,3 gigatone stakleničkih plinova nastalih proizvodnjom hrane koja nije konzumirana.
Izraženo u novcu, ukupan godišnji trošak bačene hrane iznosi 750 milijardi dolara, a prema maloprodajnoj cijeni i troškovima za okoliš puno više, pokazuju podaci FAO-a. „Što bi vlade u Europi mogle učiniti da se to promijeni? Vlade bi trebale osmisliti politike i programe potpora koje bi ih potaknuli na udruživanje, što bi malim proizvođačima omogućilo povećanje proizvodnje ili izgradnju zajedničkih skladišta i hladnjača. U tom slučaju ne samo da bi smanjili goleme gubitke, jer bi hranu uskladištili odmah nakon berbe, nego bi i produljili rok valjanosti proizvoda zbog čega bi ih kupci manje bacali“, kaže Da Silva. (hina /zg-magazin)