Umro Alojzje Stepinac, osnovana Matica ilirska

Umro Alojzje Stepinac, osnovana Matica ilirska

Papa Ivan Pavao II. Stepinca je proglasio blaženim 1998. godine.

Dogodilo se na današnji dan, 10. veljače:

1675. Ivan Belostenec je iznimno važno ime za hrvatsku književnost i jezikoslovlje. Ovaj izuzetno učeni pavlin radio je na stvaranju jedinstvenog hrvatskog književnog jezika i zauzimao se za njegovu primjenu. Rođen je 1594. ili 1595. godine, a umro je 10. veljače 1675. U propovijedima, u kojima govori hrvatski, približavanjem čakavštine i kajkavštine, a donekle i štokavštine, stvarao je jezik razumljiv svim Hrvatima.

1842.Osnovana Matica ilirska: Pod imenom Matica ilirska na prijedlog Janka Draškovića 10. veljače 1842. osnovana je kulturna ustanova – Matica hrvatska. Osnovana je kao neovisna, neprofitna i nevladina udruga za promicanje hrvatske kulture, a zbog svoga rada i neprekidnosti postala je nacionalna ustanova. Prvi predsjednik bio je Janko Drašković, a 1874. mijenja naziv u Matica hrvatska. Nakon gušenja hrvatskog proljeća 1972. Matica hrvatska je raspuštena i bila joj je zabranjena daljina djelatnost. Godine 1989., nakon demokratskih promjena obnovljen je rad u Matici. Ta je institucija važan nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj, a osim izdavačke djelatnosti priređuje različite kulturne i znanstvene manifestacije, znanstvene simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja, rasprave, koncerte i kazališne predstave.

1907. – Hrvatski pjesnik, dramatik, prevoditelj, urednik, slikar i kazališni djelatnik Drago Ivanišević rođen je u Trstu 10. veljače 1907., a umro u Zagrebu 1981. godine. Pripada krugu najvećih imena Hrvatske poezije u drugoj polovici 20. stoljeća i među prvim je modernistima između dvaju svjetskih ratova. Pisao je se novele i drame, a najviše pjesme, posebno zanimljive na čakavštini. Nakon Drugoga svjetskog rata bio je ravnatelj i nastavnik Zemaljske glumačke škole u Zagrebu, profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost i glavni urednik Nakladnog zavoda Znanje, časopisa Teatar, a surađivao je i objavljivao književne tekstove u mnogim novinama i časopisima.

1923. – Povjesničar umjetnosti, slikar i književnik Matko Peić rođen je 10. veljače 1923. u Požegi, a umro u 77. godini u Zagrebu. Pisao je putopise, eseje i feljtone to predavao povijest umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Peić je bio slikar i književnik koji je ostavio nekoliko dragocjenih monografija o hrvatskim slikarima i kiparima. Iz područja likovne umjetnosti i književnosti objavio je velik broj eseja, feljtona, studija i kritika u mnogim časopisima.

1941. – Prvi svezak Hrvatske enciklopedije: Premda je projekt izrade opće i nacionalne enciklopedije pod nazivom Hrvatska enciklopedija pokrenut pokraj 1930-ih godina u Zagrebu, tiskanje prvog od 12 zamišljenih svezaka završeno je 10. veljače 1941. Izdavanje enciklopedija nastavljeno je i u NDH, a 5. svezak, zaključno s pojmom „Elektrika”, izdan je na početku 1945. Nakon njega projekt je prekinut, ali su mnogi suradnici, među njima i glavni urednik Mate Ujević, djelovali u izradi Opće enciklopedije Jugoslavenskoga leksikografskog zavoda: Današnji Leksikografski zavod „Miroslav Krleža” od 1999. izdaje i novu Hrvatsku enciklopediju.

1947. – Pariški mirovni ugovor i vraćanje Istre Hrvatskoj: Skupina ugovora – Pariški mirovni ugovori – potpisani su 10. veljače 1947. između pobjedničkih sila u Drugom svjetskom ratu i Italije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Finske kao europskih saveznica poražene Njemačke. Tadašnjoj Jugoslaviji dodijeljen je dio Julijske krajine, vraćena Istra, Zadar te Cres, Lošinj i okolni otoci, Lastovo i Palagruža. U Istri su ukinute dotadašnje Zona A i Zona B, a na području koje je i dalje ostalo sporno osnovan je Slobodni Teritorij Trsta. Nakon stupanja na snagu tih ugovora Prezidijum Narodne skupštine FNRJ donio je ukaz o širenju ingerencija Ustava, zakona i drugih pravnih propisa na području pripojene Jugoslavije.

1960. – Višegodišnji zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac umro je 10. veljače 1960. u rodnom Krašiću u 62. godini života.

Teologiju je studirao na Gregoriani u Rimu, gdje je bio zaređen za svećenika 1930. Godine 1934. bio je imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, a 1937. nadbiskupom i metropolitom. Kao nadbiskup osnivao je nove župe i gradio mnoge crkve, poticao djelovanje katoličkih udruga (Caritas, Katolička akcija). U ratnim prilikama mnogo je očekivao od proglašenja hrvatske države (1941.), ali se zbog počinjenih nedjela i diskriminacijskih zakona uskoro distancirao od režima (štitio je Židove, Srbe, Rome) te je prosvjedovao protiv odmazdi i progona.

Nakon II. svjetskoga rata odbio je prijedlog Josipa Broza o odvajanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Svete stolice, tj. uspostavu Hrvatske nacionalne crkve, i tražio od komunističkih vlasti prekid represije i osvete nad ideološkim protivnicima. Pod optužbom za suradnju s ustaškim režimom bio je uhićen 1946. i na namještenom procesu osuđen na 16 god. strogoga zatvora. Bio je zatočen u Lepoglavi do 1951., kada je pod pritiskom svjetske javnosti premješten u kućni pritvor u župni dvor u Krašiću, gdje je ostao do smrti. Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom, što je dovelo do konflikta s komunističkom vlašću koja mu je ponudila da napusti Hrvatsku, no Stepinac je to odbio. U internaciji je pisao i prevodio. Grob mu je u zagrebačkoj katedrali. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. godine.

1923. – U Münchenu umro fizičar Wilhelm Conrad Röntgen (rođen 27. 3. 1845.); 8. 11. 1985. otkrio rendgenske zrake, a 1901. godine dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku.

1939.Vatikan: U Rimu umro papa Pio XI. (rođen 31. 5. 1857.), papa je od 6. 2. 1922. Zaslužan je za sklapanje Lateranskog ugovora i obnovu Papinske Države (Vatikana) 1929; poznat i po više okružnica sa socijalnim antikomunističkim i antinacističkim sadržajem. Naslijedio ga je Eugenio Pacelli i kao papa Pio XII.

1940.SAD: Prvi put javno prikazan crtani film Tom i Jerry. Hanna & Barbera stvorile su i danas rado gledane junake Toma i Jerryja, koji svojim vječitim nadmudrivanjem i ratovanjem kao da nose pečat tog ratnog vremena.

Edvard Kardelj (s naočalama) pored maršala Josipa Broza Tita u svibnju 1944. godine

1979. – U Ljubljani umro marksistički teoretičari političar Edvard Kardelj (rođen 27. 11. 1910.), vrlo utjecajni vođa jugoslavenskoga NOB-a i najvažniji slovenski političar u vrijeme socijalističke Jugoslavije, ortodoksni komunist i glavni autor Ustava SFRJ iz 1974. godine s kojim se znatno povećala uloga pojedinih republika.

1996. – Ostvarena prva pobjeda jednog računala nad trenutnim svjetskim šahovskim prvakom; IBM-ov Deep Blue je kao bijeli pobijedio Garija Kasparova.

2005. – SAD: U Roxburyju u državi Connecticutu umro književnik Arthur Miller (rođen 17. 10. 1915.) Pisao je o predstavnicima socijalno-kritičkog realizma, prikazuje također takozvani američki način života s naglaskom na uspeh u karijeri (Svi moji snovi, Smrt trgovačkog putnika, Poslije pada, Pogled s mosta). Uspješan je i kao pisac filmskih scenarija. (ZG-magazin)

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t