U Zaprešiću razmatraju mogućnost proizvodnje kišobrana od recikliranih PET boca

U Zaprešiću razmatraju mogućnost proizvodnje kišobrana od recikliranih PET boca

(Foto: Nataša Rogić s proizvodima vlastite tvrtke)

Rogićevi ostvaruju veoma uspješnu suradnju s riječkim brendom Kisha koji je na koristan način povezao kišobran i pametan telefon. Riječ je o kišobranu koji ima na sebi čip preko kojega je spojen s mobitelom. Tako vam vaš mobitel javlja ako ste izgubili kišobran ili ako ste na izlazu iz kuće zaboravili ponijeti kišobran, a vani već pada kiša

Melita Funda

U vremenu kada je hrvatsko tržište preplavljeno uvoznim proizvodima nerijetko poželimo kupiti orginalni hrvatski proizvod: kvalitetan, funkcionalan, oku ugodan. Da, upravo takav i to pod uvjetom da je proizveden u Lijepoj Našoj. I baš kada biste mogli pomisliti da je to nemoguće, iz Zaprešića stiže odgovor da je itekako moguće. Odgovor glasi: to je kvalitetan, moderan i cijenom priuštiv hrvatski kišobran. Proizvođači ovog orginalnog i svima prijeko potrebnog predmeta su supružnici Nataša i Marin Rogić.

U doba teške recesije i gospodarske depresije u Hrvatskoj u 2008. odnosno 2009. godini ovo dvoje entuzijasta odlučilo je pokrenuti vlastitu proizvodnju kišobrana.

Socijalno osjetljivi i ekološki osvješteni razmišljali su o odgovornom proizvodu u čijoj proizvodnji bi svi uključeni imali koristi, a to je podrazumijevalo zapošljavanje ljudi iz socijalno ugrožene i osjetljive skupine, zadovoljnu radnu snagu, odgovoran odnos prema zaposlenicima, transparentnost prema kupcima-potrošačima, zadovoljenje visokih kriterija vezanih uz kvalitetu konačnog proizvoda, ali i uz kvalitetu materijala iz kojih se hrvatski kišobran izrađuje. Dakle, sve ono što u Hrvatskoj često nedostaje, a podrazumijeva se u prekograničnim razvijenijim tržištima od našeg. Nataša i Marin Rogić željeli su iskreno živjeti tu priču ne samo zato da bi ona dobro zvučala u komunikaciji kroz marketinške kanale već zato što je takav vid poslovanja u potpunom skladu s njihovim svjetonazorom. Njihova ideja o vlastitoj proizvodnji kišobrana, utemeljena na zreloj i čvrstoj poslovnoj, ali i životnoj odluci, počinje se realizirati tijekom 2010. i 2011. godine.

Marin Rogić

Marin Rogić

»Htjeli smo napraviti nešto pozitivno, ne samo za sebe nego i za društvo u kojem živimo i radimo, za državu. S početkom recesije sve je bilo u negativnom ozračju, ljudi oko nas su pesimistički gledali na sve ono što se tada dešavalo. I u takvoj društveno-gospodarskoj klimi donijeli smo odluku da krenemo s proizvodnjom u državi u kojoj se gotovo ništa nije proizvodilo. Naša odluka je nosila sa sobom stanoviti rizik, ali činilo nam se da je još rizičnije ništa ne poduzeti. Naša misija je da tvrtka postoji radi ljudi, a vizija nam je uspješno održavanje priznanja da je hrvatski kišobran prepoznat kao europski brend«, objašnjava nam Marin, vlasnik tvornice.

Od uvoza do vlastite proizvodnje

Tabacco d.o.o. je osnovala obitelj Rogić, Marinovi roditelji, još 1990. godine. Na tragu obiteljskog posla Nataša i Marin su se u početku bavili uvozom nakita i sunčanih naočala, a nešto kasnije i uvozom kišobrana iz Kine. Bio je to posao od kojeg su mogli živjeti i podizati svoju djecu, ali težnja za konkretnijim poslovnim poduhvatom, kreativni nerv i potreba da učine nešto doista korisno doveli su ih do pokretanja vlastite proizvodnje. Početak proizvodnje hrvatskog kišobrana prati veoma zanimljiva priča. Naime, krenuli su s proizvodnjom u zatvorskoj kaznionici u Lipovici. Pune tri godine su surađivali sa zatvorenicima. Država im je tada pomogla utoliko što je dopustila da kažnjenici rade za novčanu naknadu.

Gledano iz više aspekata takav je rad za kažnjenike imao samo pozitivne terapeutske učinke, a uz to su bili i plaćeni za svoj rad. U takvim radnim prilikama Nataša i Marin su mogli dosta jeftino razvijati proizvodnju hrvatskog kišobrana. Kako je vrijeme odmicalo tako se posao sve više počeo razvijati, pristizale su veće narudžbe i Lipovica sa svojim potencijalima postaje premala pa se kompletan proizvodni pogon seli na novu adresu u Zaprešiću. Tada je radilo šest žena koje i dan danas rade. Inače, da bi se uopće krenulo s proizvodnjom tog tipa potrebno je 17 ljudi. Od Kineza su kupili tehnologiju zahvaljujući Natašinim pregovaračkim sposobnostima kao i 10 početnih strojeva za šivanje.

Izrada kišobrana u 17 faza

Iako možda zvuči jednostavno, proizvodnja kišobrana je sve samo ne jednostavna. Za izradu jednog kišobrana potrebno je 17 faza u tekstilnom dijelu, od krojenja, spajanja trokuta, stavljanja kišobrana na njegov okvir do stavljanja drške. Hrvatski kišobran izrađen u Natašinoj i Marinovoj tvrtki odiše kvalitetom u svakom svojem dijelu. Tekstilni trokuti od kojih se sastoji svaki kišobran spajaju se ručno i ručno se vezuju. Na tome se »gubi« jedna minuta, ali ta jedna minuta u cijeni rada znači mnogo manje od konačne kvalitete koja se time postiže i koju može osjetiti korisnik. Materijali koji se koriste u izradi su vrhunske kvalitete poput fino tkanog i otpornog Pongee materijala, svilenkastog na dodir.

hr-kisobran-proizvodnja

Na proizvodnji kišobrana počelo je raditi šest žena koje i danas rade

Budući da u Hrvatskoj još uvijek nema razvijene proizvodnje kad su u pitanju svi potrebni dijelovi za izradu kišobrana, supružnici Rogić prisiljeni su uvoziti materijal za izradu. Iskreno se nadaju da će se s vremenom i to promijeniti i unaprijed se vesele mogućnosti da mogu sve potrebno za rad nabaviti u svojoj zemlji. Uz optimalne uvjete rada jedan kišobran je moguće proizvesti za 14 minuta, ali takav radni proces može potrajati i do 30 – 35 minuta, ovisno o modelu kišobrana. Ono što nije ništa manje bitno je kontrola kvalitete koja se obavezno odvija u dvije faze. Provjera svakog kišobrana traje 40 do 50 sekundi, vlasnike tvrtke košta jednu kunu po kišobranu, ali zato u konačnici na tržište stiže proizvod visoke i postojane kvalitete.

»Svaki kišobran se otvori, detaljno se pregleda, odrežu se svi suvišni končići, provjeri se da se nije slučajno potkrala neka greška na materijalu i tek kad je sve potpuno ispravno, kišobran se zapakira i spreman je za prodaju«, govori nam Nataša.

Sve spomenuto, kvalitetan materijal, pažljiva izrada i obavezna kontrola čine bitnu razliku između hrvatskog kišobrana i onog uvoznog iz Kine. Kineski kišobrani stižu na hrvatsko tržište bez kontrolnog pregleda kvalitete, izrađeni su od jeftinih PVC materijala, mogu se nabaviti po niskoj cijeni od 20-ak kuna, ali u skladu sa svojim karakteristikama imaju kratak vijek trajanja, gotovo da su za jednokratnu upotrebu. Hrvatski kišobrani izrađeni u Zaprešiću postojane su kvalitete za koju treba izdvojiti od 50 do 200 kuna, ali zato dobivate visokokvalitetan dugotrajan kišobran koji uz svoju primarnu funkcionalnu vrijednost nudi i estetsku vrijednost. Natašini i Marinovi kišobrani zanimljivi po svojim bojama i raznim dezenima, zadovoljit će različite ukuse i obojiti tmurne kišne dane donoseći ugodno raspoloženje i po takozvanom ružnom vremenu. I to je također jedan od razloga zašto Nataša i Marin predano rade na proizvodnji hrvatskog kišobrana.

Godišnje proizvedu 200.000 kišobrana

Prvi koji je prepoznao kvalitetu hrvatskog kišobrana bio je DM-ov lanac drogerija. Zahvaljujući njima i njihovoj uspješnoj suradnji s vlasnicima hrvatskog kišobrana danas se hrvatski kišobran može naći i kupiti ne samo u hrvatskim DM-ovim prodavaonicama nego i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini. Riječ je o malim praktičnim sklopivim kišobranima sa ili bez automatskog sistema za otvaranje, ali i velikim raskošnim kišobranima na štapu.

Šareni hrvatski kišobran iz Zaprešića veselo se smiješi i sa polica u Bipinim dućanima, može se kupiti i u prodavaonicama Galileo i Billa, u poslovnicama Hrvatske pošte, ali i u većim bolje snadbjevenim trgovinama Konzuma i Plodina.

U svojoj prvoj godini postojanja, Rogićevi su proizveli između 20 i 30 tisuća kišobrana. Danas ta brojka iznosi 200 tisuća kišobrana u jednoj poslovnoj godini, a jedan od ciljeva tvrtke je da njihov kišobran postane ozbiljan strateški hrvatski proizvod. Kišobrani namijenjeni domaćem tržištu iznose 80 posto od ukupne proizvodnje dok 20 posto otpada na izvoz i suradnju s poslovnim partnerima u Italiji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji pa čak i u udaljenom Japanu. Nataša i Marin ostvaruju uspješnu poslovnu suradnju sa stranim vrhunskim brendovima, ali o njihovim imenima ne govore iz korektnosti i zato što je tako dogovoreno temeljem ugovornog odnosa o suradnji. U doglednoj budućnosti svakako žele povećati izvoz svojih kišobrana na strano tržište. Što se tiče domaćeg tržišta, uz primarnu djelatnost proizvodnje kišobrana, tvrtka ima i dobro organiziranu vlastitu distributersku službu kako bi konačan proizvod što brže i jednostavnije stigao do kupca.

hr-kisobran-stroj-za-spajanje-klobuka-na-zicani-okvir-pneumatski-pistolj

Nataša i Marin Rogić su dosad sudjelovali s hrvatskim kišobranom na međunarodnim sajmovima u nekoliko navrata, jednom u Njemačkoj u Frankfurtu i tri puta na talijanskom sajmu mode u Milanu. Prije dvije godine dobili su medalju, nagradu Grada Zaprešića za uspješan izvorni hrvatski proizvod. Za koji dan se spremaju preuzeti nagradu i u Dubrovniku gdje će se održati 300 NAJBOLJIH – Regionalni summit poduzetnika srednje i jugoistočne Europe, a gdje će Rogićevi stajati rame uz rame s ostalim europskim konkurentima. Prije dva do tri tjedna sve pohvale su dobili i od susjedne Slovenije koja je u Delu objavila prilog o njihovim poslovnim uspjesima. S punim pravom i sasvim opravdano su od Hrvatske komore dobili titulu Hrvatska kvaliteta.

»Ljudi u Hrvatskoj prepoznaju hrvatski proizvod, bitna je razlika između kvalitetnog proizvoda i onog slabije kvalitete. Kupci to prepoznaju. Europsko tržište cijeni i traži visokokvalitetan proizvod. Naš rad i trud su prepoznati tako da smo spremni za još snažniji proboj na europsko tržište«, rekla je za ZG-magazin Nataša Rogić.

Suradnja s mladim umjetnicima i dizajnerima

U Zaprešićkoj tvornici kišobrana danas radi 30 ljudi, od toga 24 izravno u proizvodnji. Većinsku radnu snagu čine žene i pokoji muškarac. Prosječna starosna dob zaposlenika je između 45 i 50 godina. To su uglavnom žene koje su dugo vremena provele na Zavodu za zapošljavanje nakon što su izgubile posao u nekadašnjim velikim tekstilnim tvornicama, a nisu mogle pronaći stalan posao jer pripadaju teško zapošljivoj dobnoj skupini. Drugi, bolje rečeno prvi pravi razlog njihovom teškom pronalaženju posla, je nedostatak radnih mjesta i nedovoljna proizvodnja u Hrvatskoj. U tvornici kišobrana se radi samo u jutarnjoj smjeni od 7 do 15 sati. Dnevno se proizvodi 700 kišobrana. Šivaće mašine na kojima se šivaju zaprešićki kišobrani nabavljaju se u zagrebačkoj tvrtki Šivanol. Nataša i Marin vole naglasiti kako su ljudi njihov najveći brend i na prvom mjestu pa tek onda hrvatski kišobran.

Supružnici Rogić ostvaruju i uspješnu suradnju s poznatim hrvatskim imenima iz svijeta mode i dizajna. Neki od njih dizajniraju kišobrane poput Ivane Popović koja je kreatorica romantičnih volaniziranih kišobrana. A neki rukom oslikavaju kišobrane pretvarajući ih u prava umjetnička djela. Rukom oslikani hrvatski kišobran potpisuje akademska slikarica Anita Krolo. Nataša i Marin radili su kišobrane za Juraja Zigmana i Ivicu Klarića. Kažu da ih osobito raduje suradnja s mladim i kreativnim ljudima, umjetnicima i da u takvoj suradnji zapravo treba prvenstveno biti dobar operativac.

hr-kisobran-natpis

»Zašto se kod kišobrana ograničiti samo na funkcionalne aspekte kada ga možemo iskoristiti kao lijep i zanimljiv modni detalj. Mnoge žene pa čak i muškarci vole kišobran kao modni dodatak«,razdragano zaključuje Nataša.

Čipirani kišobrani i kišobrani od recikliranih PET boca

Mala zaprešićka tvornica kišobrana radi punom parom na radost svih njezinih djelatnika ali i svih kupaca. Marin, inače po zvanju diplomirani ekonomist, s diplomom iz socijalne ekonomije, zadužen je za ustroj i unutarnju organizaciju. Nataša, diplomirani kriminalist, obavlja dio posla vezan uz dobavljače i kupce. U poslu su 24 sata na dan, ali ne u doslovnom smislu već duhom prisutni. To je posao koji vole i koji je dio njih, to je za njih i više od samog posla. Njihov neiscrpni entuzijazam doveo ih je do mjesta na kojem su danas, a vrlo je izgledno da će ih dovesti još i dalje. Neprestano rade na razvijanju poslovne suradnje i ponude.

Vrlo skoro će na policama u DM-ovom lancu drogerija osvanuti praktične i ugodne dječje kabanice s reflektirajućim trakama radi sigurnosti djece u prometu. Kabanice su namijenjene djeci predškolske i osnovnoškolske dobi. Najavljuju i premium liniju u kojoj će kišobrani imati luksuzne drške od kestenovog i/ili orahovog drveta. Uskoro će u ponudi imati i personalizirane proizvode, kišobrane na koje će biti moguće aplicirati različite slike, fotografije i aplikacije u skladu sa željama pojedinca. Takvi će kišobrani zasigurno zajamčiti uspomensku vrijednost u različitim prigodama. Rogićevi ostvaruju veoma uspješnu suradnju s riječkim brendom Kisha koji je na koristan način povezao kišobran i pametan telefon. Riječ je o kišobranu koji ima na sebi čip preko kojega je spojen s mobitelom. Tako vam vaš mobitel javlja ako ste izgubili kišobran ili ako ste na izlazu iz kuće zaboravili ponijeti kišobran, a vani već pada kiša. Također, Hrvatski kišobran je više nego prikladan poklon pa ga se može u blagdanskim i prazničnim prilikama naći u ponudi poklona za poslovne partnere s prepoznatljivim logotipom.

hr-kisobrani

»Nove kišne kabanice za DM su spremne, ali ozbiljno razmišljamo i o proizvodnji kišobrana od recikliranih plastičnih boca. Puno je planova, uskoro ćemo imati novu informativnu internetsku stranicu s mogućnošću online kupovine. Želimo da hrvatski kišobran bude doista prepoznatiljiv u Europi. Ali uvijek i prije svega stavljamo svoje zaposlenike na prvo mjesto. Moj poslovni uzor je Oskar Schindler, spretan njemački industrijalac koji je prije svega bio veliki čovjek i filantrop, i koji je spašavo Židove u Drugom svjetskom ratu od mučenja i sigurne smrti«, kazao nam je Marin Rogić.

Da se ne treba oslanjati na državu, pojasnila nam je Nataša, govoreći o tome kako je najbitnija snažna volja, čvrsta odluka i vizija, ona unutarnja snaga koja je u svemu odlučujuća, a ako država eventualno pomogne s bespovratnim sredstvima ili subvencioniranim kamatama i to je dobrodošlo.

»Svakome bih preporučio da se odvaži i hrabro krene u vlastiti posao. Ništa loše se ne može dogoditi. Zapravo najbolje što će vam se desiti je sloboda i otvorena mogućnost da sami sebi dokažete koliko možete«, spremno konstatira Marin za sve čitatelje ZG-magazina.

Hrvatski kišobran je jedinstven i vrlo kvalitetan proizvod čiju dodatnu vrijednost čini više stvari: to što je orginalan hrvatski proizvod, što u njegovoj proizvodnji sudjeluju žene iz socijalno ugrožene skupine, zatim njegova kvaliteta kao i doprinos slobodnih umjetnika. U svom petogodišnjem planu zaprešićka tvornica kišobrana ima za cilj optimizirati proizvodnju uz optimalne troškove, učiniti hrvatski kišobran prepoznatljivim širom Europe te uvesti liniju kišobrana napravljenih od recikliranih materijala što je u skladu s njihovim pogledima na zaštitu okoliša i odgovornim poslovanjem uopće.

U slobodno vrijeme Nataša, Marin i njihove dvije djevojčice vole putovati sa svojim kamperom po cijeloj Hrvatskoj ali i po Europi. Sa sobom u kamperu, između ostaloga, uvijek ponesu i poneki raznobojan veseli hrvatski kišobran koji je nastao u njihovoj zaprešićkoj tvornici, a koji svojom kvalitetom nije samo otporan na gustu kišu i jake sjeverce, već simbolizira sav njihov višegodišnji trud i rad.

Komentari su zatvoreni