U Zagrebu povećan broj oboljelih od atipične upale pluća

U Zagrebu povećan broj oboljelih od atipične upale pluća

Suhi nadražajni kašalj, povišena temperatura, opća slabost, glavobolja samo su dio simptoma atipične upale pluća koja ovih dana napada uglavnom djecu i mladež. Bolest se nerijetko“zamaskira“ simptomima sličnim prehladi pa se kasnije i dijagnosticira. Liječi se antibioticima i zahtijeva mirovanje. Posebno se trebaju čuvati kronični bolesnici, trudnice i osobe s malignim oboljenjima

Epidemiolozi ovih dana pojačano zaprimaju oboljele od atipične upale pluća kojih je u odnosu na lanjsku godinu više za oko dvadeset posto. Iako se takva pneumonija bilježi cijele godine, pacijenata je zamjetno više kaže to ZG-magazinu dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina voditeljica Službe za epidemiologiju Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Mirgojskoj 16.

Liječnici spomenutu dijagnozu kategoriziraju kao (a)tipične bakterijske upale pluća (uzročnici pneumokok, Moraxella catarralis i drugi) odnosno virusne. Povišena temperatura i uglavnom kašalj dio su simptoma na koje se ovih dana u Zagrebu najčešće žale djeca i mladež. Javljaju se i glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, slabost, umor kao i povraćanje i proljev, a nakon tri do četiri dana počinje i nadražjni, suhi kašalj. Epidemiologinja Kosanović Ličina ističe kako ovogodišnja atipična upala pluća najviše napada mladu populaciju među kojom se brzo i širi. Bolest se nerijetko „zamaskira“ simptomima sličnim prehladi (zovu je „hodajuća pneumonija“) pa se zato kasnije otkrije.

Iako su kaže, mediji pisali kako u Zagrebu vlada epidemija upale pluća situacija s tom bolešću zasada nema karakter epidemije tvrdi liječnica. Istakla je kako „sedma sila“ kada izvještava građanstvo o epidemiološkim pojavama mora točno baratati informacijama da se među ljudima ne bi stvarala panika. Pacijenti koje epidemiolozi ovih dana najčešće zaprimaju su od jedne do devetnaest godina a osobe koje se posebno trebaju čuvati su kronični bolesnici (srčani, plućni,dijabetičari) stariji od 65 godina, trudnice i imuno komprmitirani ljudi s malignim oboljenjima. Kod starijih je osoba upala pluća osobito teška, nerijetko i smrtonosna. Jesenski i zimski mjeseci utoliko su teži jer to je vrijeme vladavine gripe i drugih brojnih respiratornh virusa koji se lako prenose. Oni su često podloga pneumoniji koja je prijetnja i maloj djeci zbog nerazvijenog imuniteta.

Moraju se posebice čuvati oboljeli od HIV/AIDS-a, oni sa translantiranim organima ili odstranjenom slezenom. Liječenje atipične upale pluća s antibioticima (azitromicin), kod inače zdravih ljudi traje desetak dana i zahtijeva mirovanje. Zbog nekarakterisitičnih simptoma ta se bolest često utvrdi tek nakon rentgenskog snimanja. Za razliku od prepoznatljivih bakterijskih upala pluća virusne naravi po simptomima bolesti sličnija je atipičnim pneumonijama.

Ima oboljelih od kašlja hripavca

Spomenute su bolesti u ovo doba često „razigrane“ pa je prisutna parainfluenza, prehlada i drugi adeno virusi ,a epidemiolozi bilježe i kašalj hripavac. Dr. Kosanović Ličina kaže da ga „ … svakako ima ali nije dramatično stanje“. Poznat i kao magareći kašalj, hripavac je teška zarazna bakterijska bolest ponajprije djece. Zahvaljujući procijepljenosti nema ga značajnije među predškolskom populacijom ali bilježe se ipak nešto blaži oblici te bolesti. Prepoznatljiv je po nezadrživom i iscrpljujućem kašlju sa čujnim dubokim udisajem popraćenim zvukom nalik glasanju magarca ili kukurikanju. Dugotrajni napadi dovode do nedostatka kisika i gušenja a oboljeli poplavi u licu i ima osjećaj kako će umrijeti. Dobro se liječi antibioticima i mora biti pod nadzorom liječnika posebice kada je riječ o djeci staroj do godine dana imanje.

S. Kratz