U Zagrebu obilježen Dan njemačkog jedinstva
(Foto: https://vlada.gov.hr/)
U povodu njemačkog nacionalnog praznika – Dana njemačkog jedinstva Velesposlanstvo Savezne Republike Njemačke sinoć je u zagrebačkom hotelu Esplanade organiziralo svečani prijam. Proslavi kojom se obilježava ponovno ujedinjenje Njemačke prije gotovo trideset godina nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri u Vladi, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predstavnici diplomatskog zbora te druge osobe iz javnog života.
U prigodnom govoru njemački veleposlanik Robert Klinke je rekao da je 3. listopada poseban dan za Njemačku, dan kada je prevladana bolna podjela.
„Premostiti podjelu, srasti u jedno, pokazalo se da je to zadaća za više generacija. Puno je postignuto, a još puno toga treba napraviti, počevši od ujednačenja životnih uvjeta do prevladavanja predrasuda. Međutim, građani Istočne Njemačke hrabro su se izborili za svoju slobodu u prvoj mirnoj revoluciji na njemačkom tlu”, rekao je veleposlanik Klinke. Dodao je da pad Berlinskog zida nije bio samo njemački trenutak, nego je bio oslobađajući trenutak europske , pa i svjetske povijesti, a isto tako je postao i dijelom hrvatske povijesti.
„Hrvatska državnost je stečena u sklopu korjenitih dramatičnih promjena u srednjoj i istočnoj Europi od 1989. godine. Svojim članstvom u obitelji Europske unije Hrvatska je postala dijelom mirovnog projekta zvanog Europa“, pojasnio je veleposlanik Klinke. Naglasio je da su odnosi između Njemačke i Hrvatske partnerski i izrazito prijateljski.
„Posjet njemačkog saveznog predsjednika Frank Waltera Steinmeiera i savezne kancelarke Angele Merkel Hrvatskoj te susret dvaju ministara vanjskih poslova u Berlinu u proteklih šest mjeseci dokaz su novih zamaha ovih izuzetnih odnosa“, istaknuo je njemački veleposlanik.
Čestitajući Dan njemačkog jedinstva Andrej Plenković je istaknuo važnost obljetnice pada Berlinskog zida što je jedan veliki trenutak koji je bio prekretnica za povijest Europe i Njemačke, ali i za slobodu i slomove komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi prije trideset godina.
„Od samog početka europskog projekta Njemačka je bila jedna od ključnih država koja je u njega ugradila svoj sadržaj, poslala poruku mira i suradnje. Upravo na tragu suradnje europskih država i danas postojano daje doprinos europskom projektu. U tome ima važnu ulogu ne samo što je po broju stanovnika najveća i po gospodarskoj snazi najjača, nego i zato što ima osjećaj povijesne odgovornosti mirovnog projekta što EU i jest”, istaknuo je Plenković. Kazao je da se Hrvati moraju prisjetiti podrške Njemačke koja je bila predvodnik u međunarodnom priznanju Hrvatske od tada država Europske zajednice, a i kasnije u kontinuiranoj podršci u naporima jačanja međunarodnog položaja, članstva Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.
„Veliki doprinos našim odnosima daje i pola milijuna Hrvata koji žive u Njemačkoj i koji su najsnažnija poveznica između Njemačke i Hrvatske, a isto tako i nekoliko milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku“, izjavio je Plenković.
Uz brojne visoke uzvanike svečanosti je nazočio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras koji je istaknuo kako je bio uvjeren da će ujedinjenjem Njemačke doći i do prekretnice u Hrvatskoj.
„Suradnja Njemačke i Hrvatske je važna da bismo mogli razviti svoje potencijale. Bez Njemačke u Europi ne možemo puno. To ne znači da ne surađujemo s ostalim državama, ali kao rektor zagrebačkog Sveučilišta mogu reći da je suradnja s Njemačkom na kulturnoj i obrazovnoj razini izvanredna. S nekoliko delegacija iz njemačkih saveznih država razmatralo se o povećanju suradnje, o akademskoj, studentskoj razmjeni. Njemačka je pomogla da neka svjetska sveučilišta uzmu za partnera Sveučilište u Zagrebu”, rekao je za ZG-magazin rektor Boras.
Ivana Vranješ